Trodnevnica uoči dolaska relikvija bl. Alojzija Stepinca u baziliku svetog Antuna – prvi dan

Trodnevnica uoči dolaska relikvija bl. Alojzija Stepinca u baziliku svetog Antuna – prvi dan

Povodom prvoga dana trodnevnice pred dolazak relikvija bl. Alojzija Stepinca u svetodušku baziliku, varaždinski biskup u miru, mons. Josip Mrzljak, predslavio je svetu Misu o spomendanu Marijina prikazanja.

Autor
Bazilika sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu/Laudato/F.P.
Fotograf
Vlado Badrov
Objavljeno:
 
21.11.2023 21:01

 

Na početku svete Mise biskupa i sve prisutne pozdravio je rektor bazilike, fra Ivan M. Lotar, istaknuvši rodbinsku, ali i kumsku povezanost dvojice biskupa.

Biskup Mrzljak u homiliji je istaknuo Stepinčevu pobožnost prema Majci Božjoj, osobito se osvrnuvši na molitvu Gospi od Zdravlja te na njegove tematske propovijedi posvećene litanijama lauretanskim. Biskup Mrzljak naglasio je važnost molitve pred zemnim ostatcima svetaca, podsjećajući tako na starokršćansku tradiciju. Istaknuo je važnost nasljedovanja života svetaca, posvjedočivši o vlastitome primjeru susreta s blaženim Alojzijem. ''Premda nam se možda nekada netko dok živimo u njegovoj blizini ne čini svetim, mislimo da su svetci drveni kipovi na oltaru, ipak kršćanskim sazrijevanjem upoznajemo pravi smisao i značenje toga pojma'', istaknuo je biskup izrazivši svoju radost zbog dolaska Stepinčevih relikvija u našu baziliku.

Cijelu homiliju potražite na poveznici!

Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor mladih Lilium pod ravnanjem dirigentice Ive Bardun.

Sutra, drugoga dana trodnevnice svetu Misu predslavit će profesor Miroslav Martinjak, dirigent zbora zagrebačke katedrale. Nakon svete Mise bit će upriličen koncert župnih zborova ''Svetoj Ceciliji zahvalni''.

Prije svete Mise čitale su se crtice iz života Blaženika.

Alojzije Stepinac rođen je u Brezariću, u župi Krašić, 8. svibnja 1898. u pobožnoj obitelji Josipa i Barbare r. Penić. Otac, koji se ženio dva puta, iz prvog braka imao je četvero djece, a iz braka s Barbarom imao ih je još osmero, među kojima i Alojzije Viktor. Kršten je 9. svibnja i dobio je ime Alojzije Viktor. Od najranijeg djetinjstva usvojio je duh molitve, osobito krunice. Alojzije o tome ovako svjedoči: ''Dok sam bio još dijete u kolijevci – pričala mi mama – dođe u kuću župnik pok. Stjepan Huzek. Mama je stavila preko cijelog pokrivala u zipci na mene veliku svoju krunicu. Opazi to župnik, pa reče: 'Pa kako ne bude onda svetac, kad već sad moli!'''

Često mu je kasnije u životu, a osobito na ratištu, pred očima bila divna slika Marijina, osvijetljena u svibanjskoj noći. Završivši osnovnu školu, pokazujući želju da se posveti svećeničkom staležu, primljen je u sjemenište u Zagrebu. Položivši maturu 1916., stupio je u vojnu službu u Karlovcu. Poslan je u Rijeku da prođe časnički tečaj. Nakon završetka tečaja poslan je na talijansko ratište kao poručnik. Prigodom jedne ofenzive u srpnju 1918. bio je zarobljen te je bio pet mjeseci u zarobljeništvu, da bi 1919. bio razvojačen. Vrativši se u svoj rodni Krašić, sve je iznenadio odlukom da ne želi biti svećenik, nego će se posvetiti poljoprivredi te upisuje Agronomski fakultet u Zagrebu. O tom periodu svog života Stepinac je ovako rekao župniku Vranekoviću: ''Gledao sam u blizini ovdje nekoliko žalosnih primjera svećeničkog života. Bojao sam se zato i da ne bih kojom nesrećom krenuo njihovim putem, odlučio sam: radije ne biti svećenik. Ali eto kao grom iz vedra neba pismo msgr. Lončarića i koji mi uz pismo pošalje ovamo jedan broj Sacerdos Christi. Tu završuje jedan članak otprilike ovako: pišući ovaj članak, imam pred očima jednog mladića koji je u svijetu, a za kojega sam uvjeren, da ima svećeničko zvanje. Taj sam mladić bio ja.'' Nakon duže krize i razmišljanja o obiteljskom pozivu u njemu se ipak probudio svećenički poziv. Odlazi u Rim gdje je promoviran u doktora teologije 1. lipnja 1931. Alojzije je 26. listopada 1930. zaređen za svećenika, a svoju prvu Misu služio je u bazilici Santa Maria Maggiore.

''Iza rata, reći će Stepinac, kad sam se vratio kao svećenik iz Rima, doznam, što je sve učinila moja mama za mene. Punih pedeset godina ona je za mene obdržavala post i nemrs svake srijede, petka i subote. (...) Dok sam bio na fronti, pronio se glas da sam mrtav, ali ona i dalje posti i moli za mene – na istu nakanu – ne vjeruje da sam mrtav.''

Papa Pio XI. imenuje ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Bio je tada najmlađi biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine svećeništva. Dana 24. lipnja 1934. zaređen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali, a 7. prosinca 1937., nakon smrti nadbiskupa Bauera, preuzima izravnu upravu Zagrebačke nadbiskupije. Kao novi pastir zagrebačke Crkve Stepinac se nastoji što češće izravno susretati s klerom i vjernicima nadbiskupije. Promicao je duhovnu obnovu, osobito euharistijsku i marijansku pobožnost. Osobito mu je na srcu bila briga za obitelj i mladi te Katolička akcija. Zalagao se za dobar katolički tisak te je pokrenuo katolički dnevnik "Hrvatski Glas". Potaknuo je izdanje novog cjelovitog prijevoda Svetoga pisma i osnovao mnoge nove župe, njih 14 u samom Zagrebu. U Brezovici je osnovao prvi Karmel u Hrvatskoj te zauzeto planirao proslavu 1300. obljetnice veza Hrvata sa Svetom Stolicom (641-1941) što je zbog rata odgođeno sve do proslave na Mariji Bistrici 1984.

Molitva za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca

Gospodine Bože, izvore svetosti i milosti,

blaženoga Alojzija, pastira i mučenika,

pozvao si da ti služi kao navjestitelj i branitelj istine i kao hrabri svjedok vjernosti Crkvi.

Poslušan tvojoj Riječi i vođen Duhom tvoje ljubavi,

zauzimao se za siromašne i obespravljene; ostavio nam je divno svjetlo čiste savjesti,

pouzdanja u tebe i ustrajnosti u trpljenju.

Ponizno te molimo da nas obdariš svojom radošću te blaženoga Alojzija

ubrojiš među svece sveopće Crkve, da bismo ga mogli još predanije

slijediti i uteći se njegovu moćnom zagovoru u svojim životnim potrebama.

Po njegovim molitvama jačaj proročki glas Crkve, koji širi nadu u dolazak

tvojega kraljevstva, praćen blizinom i utjehom Blažene Djevice Marije,

Majke i Kraljice vjernoga ti naroda.

Po Kristu Gospodinu našemu.

Amen!

Izvor: VRANEKOVIĆ, Josip, Dnevnik: Život u Krašiću zasužnjenog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca, Zagreb, 2011.

Izvor: http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/

 

Fotogalerija

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: