U Zadru održana konferencija za medije o slici Gospe od Milosti

Riječ je o slici (ulje na drvu, dimenzija 335,5 x 254 cm), koja predočuje Blaženu Djevicu Mariju koja pod svojim plaštem ima brojne svetce i svetice u raju, ali i brojne muškarce i žene na zemlji. Motiv je poznat, a slike sa sličnim detaljem nazivaju se ''Gospa od Milosti'', ''Gospa od Milosrđa'' ili ''Milosrdna Gospa''. O toj slici pisalo je više povjesničara umjetnosti i atribuiralo je uglavnom talijanskim slikarima. Iz arhivskih dokumenata, po tumačenju Nosića, ipak izlazi da je riječ o oltarnoj slici, koju je naslikao hrvatski slikar Blaž Jurjev ( ? – 1450.) i oporučno 1448. ostavio franjevcima.

Slikar je umro prije nego što je završio sliku, pa je ona nedovršena postavljena na oltar u kapelu pokrajnje crkvene lađe. Nekoliko desetljeća kasnije, kako odaju sačuvani dokumenti, darovima dviju žena ona je 'ukrašena'. Na tom oltaru stajala je nekoliko stoljeća, a u arhivskim dokumentima oltar je nazivan: ''Oltar Gospe od Milosti'', oltar ''Ara celi'' ili ''Altare privilegiato'' (privilegirani oltar).

Prema Nosiću, slika ima jaku poveznicu sa zadarskom franjevačkom crkvom, koja je proglašena bazilikom još 1280., i s mirovnim sporazumom, takozvanim Zadarskim mirom, koji je ugarsko-hrvatski kralj Anžuvinac Ludovik I. s. Mletačkom Republikom 1358. potpisao u sakristiji te crkve. Autor je svoj autoportret ugradio u lik sv. Franje Asiškog u Crkvi zemaljskoj. Radi se o umjetniku, koji se prema vlastitoj želji, zapisanoj u njegovoj oporuci, dao sahraniti u franjevačkom habitu u toj zadarskoj crkvi. To odaje da je bio član Franjevačkog svjetovnog reda, a njegova veza s franjevcima očita je i po franjevačkim svetcima na slici. Na njoj se posebno ističu svetci  toga reda, a većina njih povezana je s Anžuvincima.

Da je kod slike Gospe od Milosti riječ o slici iz oporuke Blaža Jurjeva, potvrđuje jedna od više odluka zapisanih u njoj, koja se odnosi na franjevce i na crkvu svetog Frane, gdje piše: Item legavit etiam dicte ecclesie omnem suum laborem positum in una palla per ipsum testatorem per dicta ecclesia. (Također istoj crkvi ostavlja sav svoj rad koji je uložio isti oporučitelj u jednu palu za tu crkvu.)

Po tumačenju Nosića, slika Blaža Jurjeva, koju je on naslikao i oporučno ostavio franjevcima, nije izgubljena, nego je to slika Gospe od Milosti. Više činjenica u vezi s tom slikom govori u prilog autorstvu Blaža Jurjeva. Kod slike je riječ o oltarnoj slici, izrađenoj na drvu, na materijalu na kojem je ovaj umjetnik uglavnom radio. Sliku krasi više karakterističnih detalja koji se nalaze i na drugim Blaževim slikama.

Njegovo autorstvo na neki način potvrđuje i pas u kojemu se prepoznaje stara hrvatska autohtona pasmina posavskog goniča. Po fra Stipi Nosiću, koji je izradio i tumač mogućih likova slike, tematika, figure i poruke, slike upućuju na rad ovog glasovitog slikara koji je zasigurno dobro poznavao teologiju i franjevačku povijest. Sakralni opus Blaža Jurjeva i njegov rad po franjevačkim samostanima i crkvama idu Nosićevoj tvrdnji u prilog, izvijestili su iz Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru.

Na poveznici je moguće preuzeti tumač likova slike koji je priredio fra Stipe Nosić: Tumač likova slike Gospe od Milosti. Teološko tumačenje slike dostupno je na mrežnoj stranici Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.