Vatikan je donio odluku o Međugorju

Međugorje, Papino ''Nulla osta'' (Nihil Obstat)

Nota Dikasterija za nauk vjere koju je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali prepoznaje obilne duhovne plodove vezane uz župu-svetište Kraljice mira i formulira ukupno pozitivno mišljenje o porukama uz pojašnjenja. "Došlo je vrijeme da se zaključi duga i složena priča oko duhovnih fenomena Međugorja. To je priča u kojoj je bilo različitih mišljenja biskupa, teologa, komisija i analitičara." Ovim riječima “Kraljica mira”, počinje dokument o duhovnom iskustvu vezanom uz Međugorje, koju potpisuju kardinal Víctor Manuel Fernández i mons. Armando Matteo, odnosno prefekt i tajnik doktrinarnog odjela Dikasterija za nauk vjere. Tekst koji je odobrio papa Franjo 28. kolovoza, a koji prepoznaje dobrobit duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, dopuštajući vjernicima da se pridruže – kako je utvrđeno novim Normama za razlučivanje ovih pojava – jer su se "dogodili brojni pozitivni plodovi i nikakvi negativni ili rizični učinci nisu se proširili među Božjim narodom." Općenito, mišljenje o porukama također je bilo pozitivno, uz pojašnjenja nekih izraza. Također je naglašeno da "zaključci ove Note ne impliciraju prosudbu o moralnom životu navodnih vidjelaca" i da u svakom slučaju duhovni darovi "ne zahtijevaju nužno moralno savršenstvo ljudi koji su uključeni da bi djelovali".

Pozitivni plodovi
Mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta su hodočašća iz cijeloga svijeta. "Pozitivni se plodovi očituju prije svega kao promicanje zdrave prakse života vjere" u skladu s tradicijom Crkve. Postoje "brojna obraćenja" ljudi koji su otkrili ili nanovo zaživjeli vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, "mnoga pomirenja supružnika i obnova bračnog i obiteljskog života". "Treba spomenuti", čitamo u Noti, "da se takva iskustva događaju prije svega u kontekstu hodočašća na mjesta izvornih događaja, a ne tijekom susreta s vidjeocima radi nazočnosti navodnim ukazanjima". Zabilježena su i "brojna ozdravljenja". Župa ovog malog hercegovačkog mjesta mjesto je klanjanja, molitve, seminara, duhovnih vježbi, okupljanja mladih i "čini se da se u Međugorje prije svega ide radi obnove vjere, a ne radi izričitih konkretnih zahtjeva". Pojavile su se i karitativne udruge koje se brinu za siročad, narkomane, hendikepirane osobe, a prisutna je i skupina pravoslavnih kršćana i muslimana.

Poruka mira
Nota Dikasterija nastavlja s ispitivanjem središnjih aspekata poruka, počevši od aspekta mira shvaćenog ne samo kao odsutnost rata nego i u duhovnom, obiteljskom i društvenom smislu: najizvorniji naslov koji Djevica Marija sebi pripisuje zapravo je "Kraljica mira". "Ovdje sam se predstavila kao Kraljica mira kako bih svima rekla da je mir nužan za spasenje svijeta. Samo u Bogu možemo pronaći istinsku radost iz koje proizlazi pravi mir. Stoga molim za obraćenje" (16. 6. 1983.). To je mir koji je plod življene ljubavi koja "podrazumijeva i ljubav prema onima koji nisu katolici". Ipak, sve su osobe ljubljene. Ovo se najbolje razumije u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne i Hercegovine, obilježene strašnim ratom s jakim religijskim elementima.

Bog u središtu
Često se pojavljuje poziv na pouzdano prepuštanje Bogu koji je ljubav: "Možemo prepoznati jezgru poruka u kojima Djevica Marija ne stavlja sebe u središte, već pokazuje da je potpuno usmjerena na naše jedinstvo s Bogom". Nadalje, "Marijin zagovor i djelovanje na očit način podređeni su Isusu Kristu kao tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi". Marija zagovara, ali Krist je taj koji nam "daje snagu, stoga se sav Njezin majčinski rad sastoji u tome da nas potiče da idemo prema Kristu": "On će vam dati snagu i radost u ovom vremenu. Blizu sam vam svojim zagovorom“ (25. 11. 1993.). Nadalje, brojne poruke pozivaju nas da prepoznamo važnost traženja pomoći Duha Svetoga: "Ljudi su u zabludi kad se obraćaju samo svetcima da nešto traže. Važno je moliti se Duhu Svetom da siđe na vas. Imajući Njega, imate sve" (21. 10. 1983.).
 

Poziv na obraćenje
U porukama zatim nalazimo "stalni poziv na napuštanje svjetovnog načina života i pretjeranu vezanost uz zemaljska dobra uz česte pozive na obraćenje, koje omogućuje istinski mir u svijetu". Čini se da je samo obraćenje središte međugorske poruke. Tu je i "uporan poticaj da se ne podcjenjuje težina zla i grijeha i da se vrlo ozbiljno shvati Božji poziv na borbu protiv zla i utjecaja Sotone", naznačen kao ishodište mržnje, nasilja i podjela. Temeljna je i uloga molitve i posta, središnje mjesto sv. Mise, važnost bratskog zajedništva i traženja konačnog smisla postojanja u vječnom životu.
 

Potrebna pojašnjenja
U drugom dijelu dokumenta ističe se kako "nekoliko" poruka odstupa od dosad navedenog sadržaja. I stoga, "kako bi se spriječilo da ovo blago Međugorja bude ugroženo, potrebno je razjasniti neke moguće zabune koje mogu navesti manjinske skupine da iskrive dragocjenu poruku ovog duhovnog iskustva". Ako se neke poruke djelomično pročitaju, mogu izgledati "povezane sa zbunjujućim ljudskim iskustvima, s nepreciznim izrazima s teološkog gledišta ili s interesima koji nisu posve legitimni", čak i ako neke pogrješke možda nisu "zbog loše namjere, nego subjektivnog shvaćanja prirode fenomena". U nekim slučajevima "čini se da Djevica Marija pokazuje neki oblik ljutnje jer se neke od Njezinih uputa nisu slijedile; upozorava na prijeteće znakove i mogućnost da se više ne ukazuje". Ali u stvarnosti druge poruke nude ispravno tumačenje: "Oni koji daju katastrofična predviđanja lažni su proroci. Kažu: 'Te i te godine, tog i tog dana bit će katastrofa.' Uvijek sam govorila da će doći kazna ako se svijet ne obrati. Stoga pozivam sve na obraćenje." (15. 12. 1983.).

Inzistiranje na porukama
Tu su zatim i poruke za župu u kojoj Djevica Marija kao da želi kontrolu nad pojedinostima duhovnog i pastoralnog puta, "dajući dojam da želi zamijeniti obična sudionička tijela". Drugi put pak inzistira na slušanju i prihvaćanju poruka, inzistiranje vjerojatno uzrokovano "ljubavlju i velikodušnim žarom navodnih vidjelaca koji su se dobronamjerno bojali da će Majčini pozivi na obraćenje i mir biti zanemareni". Inzistiranje postaje problematičnije kada se poruke "odnose na zahtjeve malo vjerojatnog nadnaravnog porijekla, kao kad Djevica Marija daje naredbe o datumima, mjestima, praktičnim aspektima i donosi odluke o uobičajenim stvarima". Zapravo, sama je Djevica Marija ta koja relativizira vlastite poruke podvrgavajući ih vrijednosti Riječi objavljene u Svetom pismu: "Ne tražite izvanredne stvari, nego radije uzmite Evanđelje, pročitajte ga i sve će vam biti jasno. " (12. 11. 1982); "Zašto postavljaš toliko pitanja? Svaki je odgovor u Evanđelju" (19. 9. 1981.). "Ne vjerujte lažnim glasovima koji vam govore o lažnim stvarima, o lažnom svjetlu. Vi, djeco moja, vratite se Svetom pismu! " (2.  2. 2018.).
 

Sažetak Evanđelja
U Noti se kao problematične navode one poruke koje Djevici Mariji pripisuju izraze "moj plan", "moj projekt", izraze koji bi "mogli zbuniti". "U stvarnosti, sve što Marija čini uvijek je u službi Gospodinova plana i Njegova božanskog plana spasenja." Kao što ne smijemo pogrješno "pripisati Mariji mjesto koje je jedinstveno i isključivo za Sina Božjega koji je postao čovjekom". Dikasterij za nauk vjere umjesto toga ističe poruku koja se može smatrati sintezom evanđeoskog poziva u Međugorju: "Želim vas sve više približavati Isusu i Njegovu ranjenom Srcu" (25. 11. 1991.).
 

Odobreno javno bogoslužje
"Iako to ne podrazumijeva izjavu o nadnaravnom značaju" i podsjećajući da nitko nije dužan vjerovati u to, ovlaštenje – koje je izdao mostarsko-duvanjski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – ukazuje da vjernici "mogu primiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život po ovom duhovnom usmjerenju i odobrava javno bogoslužje". Nota također precizira da "pozitivna ocjena većine međugorskih poruka kao poučnih tekstova ne znači proglašavanje da one imaju izravno nadnaravno podrijetlo". I premda postoje – kao što je poznato – različita mišljenja "o autentičnosti nekih činjenica ili o nekim aspektima ovog duhovnog iskustva, crkvene vlasti mjesta u kojima je ono prisutno pozvane su cijeniti pastoralnu vrijednost i promicati širenje ovog duhovnog prijedloga". Ne dovodeći u pitanje ovlast svakog dijecezanskog biskupa da donosi razborite odluke u slučaju da postoje osobe ili skupine koje se "neprimjereno koriste ovim duhovnim fenomenom i postupaju na pogrješan način". Na kraju, Dikasterij poziva one koji idu u Međugorje "da prihvate da se ne hodočasti radi susreta s navodnim vidjeocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira".