Vlč. Josip Šimatović: 'Mnogi ljudi ne znaju povijest hrvatskih mučenika'
Profesor Kekez ukazao je na značenje Krbavske bitke za hrvatsku povijest i upozorio na pogrješke u tumačenju prošlosti.
U večerašnjem 'Izdvojenom' najavili smo sutrašnju proslavu Dana hrvatskih mučenika, predstavili hrvatske mučenike i crkvu na Udbini. Prisjetili smo se Krbavske bitke koja se 9. rujna 1493. zbila na Krbavskom polju pod gradom Udbinom.
Naši gosti: upravitelj svetišta crkve hrvatskih mučenika na Udbini, vlč. Josip Šimatović i profesor na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, odgovorili su na pitanja: kako gajiti zahvalnost za žrtvu hrvatskih mučenika i kako danas ostati vjeran kršćanskoj vjeri.
Na samom počeku vlč. Josip Šimatović otkrio je kako su se pripremali za proslavu.
– Pripreme su završile, samo čekamo prespavati ovu noć, ujutro jedva ustati i dočekati hodočasnike u našoj svetoj gori hrvatskih mučenika. Za samu proslavu pripremali smo se trodnevnicom i hodočašćem – kazao je Šimatović.
Nadodao je da je pet godina otkako vrši službu upravitelja svetišta hrvatskih mučenika proletjelo vrlo dinamično s obzirom na neobičan pastoral.
– Ovo je specifično svetište jer nije marijansko, nego je svetište mučenika. Isprva mi se učinilo nešto tmurno, teško, no nakon pet godina mogu reći da se osjećam fantastično i da nam ljudi daju snagu da idemo naprijed – kazao je, dodavši kako nisu poput kustosa koji stalno govore o povijesti, nego da usmjeravaju prema budućnosti.
Profesor Kekez ukazao je na značenje Krbavske bitke za hrvatsku povijest i upozorio na pogrješke u tumačenju prošlosti.
– Svi smo obilježeni svojim iskustvom i percepcijom svijeta i prošlosti. Velika je zabluda tumačiti prošlost nastojeći pritom unositi suvremene percepcije u ono doba. Svojim studentima uvijek govorim kako se povijest istražuje ispitivanjem povijesnih vrela koje treba ispravno kritički istražiti. Kad se sve to prouči, tada možemo dati svoj zaključak – pojasnio je Kekez.
Govoreći o Krbavskoj bitki, naglasio je da je ta bitka jedna od najvažnijih za hrvatski narod.
– U to doba naše je područje bilo pod velikom osmanskom ugrozom. Za prostor Krbave važan je pad srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva 1463. godine i intervencija Matijaša Korvina za povratak Jajca. Kasnije su Osmanlije svoj prodor usredotočili na područje Krbave kako bi tim komunikacijskim kanalima provaljivali dalje u hasburške zemlje – ukratko je ispričao prof. Kekez.
