''Zamolimo Djevicu Mariju da nam dade nadu i hrabrost te da u nama rasplamsa želju za obraćenjem''

Nagovor pape Franje uz nedjeljni Angelus donosimo u cijelosti!

''Draga braćo i sestre, dobar dan!

U središtu smo korizmenog hoda i danas Evanđelje spočetka predstavlja Isusa koji komentira neke događaje. Dok je još bilo živo sjećanje na osamnaest osoba koje su poginule pod ruševinama kule, govore mu o Galilejcima koje je Pilat dao ubiti (usp. Lk 13,1). Postoji pitanje koje kao da prati ove tragične vijesti: tko je kriv za ove strašne događaje? Možda su te osobe bile više krive od drugih i Bog ih je kaznio? To su pitanja koja su uvijek aktualna; kad nas crna kronika pritišće i osjećamo se nemoćnima pred zlom, često se zapitamo: radi li se tu o Božjoj kazni? Je li On onaj koji šalje rat ili pandemiju kako bi nas kaznio zbog naših grijeha? I zašto Gospodin ne intervenira? 

Budimo oprezni: kad nas zlo pritišće, u opasnosti smo izgubiti lucidnost, razumnost, a kako bismo našli laki odgovor na ono što ne uspijevamo objasniti, na kraju krivimo Boga. Koliko puta pripisujemo Njemu naše nedaće i nesreće u svijetu, Njemu koji nas uvijek pušta slobodne i nikad ne intervenira namećući se, samo predlažući se; Njemu koji nikad ne koristi nasilje, već trpi za nas i s nama! Isus odbacuje i snažno se odupire ideji da Bogu pripisujemo naše zlo: one osobe koje su bile ubijene i koje su poginule pod ruševinama kule nisu bile više krive od ostalih i nisu žrtve nemilosrdnog i osvetoljubivog Boga, koji ne postoji! Od Boga ne može doći zlo, jer On 'ne postupa s nama po grijesima našim' (Ps 103,10), već po svome milosrđu. 
 
Umjesto da krivimo Boga, kaže Isus, trebamo pogledati svoju nutrinu: grijeh je onaj koji proizvodi smrt; naša sebičnost razara odnose; naši krivi i nasilni odabiri oslobađaju zlo. Upravo tu Gospodin nudi pravo rješenje, obraćenje: 'Ako se ne obratite, svi ćete tako propasti' (Lk 13,5). To je težak poziv, posebno u ovom korizmenom vremenu. Prihvatimo ga otvorena srca. Obratimo se od zla, odrecimo se grijeha koji nas zavodi, otvorimo se logici Evanđelja: jer, gdje kraljuju ljubav i bratstvo, zlo više nema snage!

No, Isus zna da obraćenje nije lako, da puno puta padamo u iste pogrješke i iste grijehe; obeshrabreni smo i možda nam se čini da je naše zalaganje u dobru beskorisno u svijetu u kojem naizgled kraljuje zlo. A onda, nakon svog poziva, ohrabruje nas prispodobom koja govori o Božjoj strpljivosti prema nama. Pokazuje nam utješnu sliku smokvina stabla koje ne donosi ploda u očekivano vrijeme, no ne sijeku ga: daje mu se još vremena, druga mogućnost. Tako Gospodin čini s nama: ne odrezuje nas od svoje ljubavi, nije malodušan, ne umara nam se nježnošću vraćati povjerenje. Braćo i sestre, Bog vjeruje u nas! Ima povjerenja u nas i strpljivo nas prati. Ne obeshrabruje se, već uvijek u nas polaže svoje nade. Bog je Otac i gleda te kao otac: kao najbolji tata, ne gleda ono što još nisi postigao, već plodove koje ćeš još moći donijeti; ne gleda na tvoje nedostatke, već potiče tvoje mogućnosti; ne zaustavlja se na tvojoj prošlosti, već polaže nade u tvoju budućnost.

Zamolimo Djevicu Mariju da nam dade nadu i hrabrost te da u nama rasplamsa želju za obraćenjem.''

Nakon molitve Angelusa Papa se osvrnuo na rat u Ukrajini.

''Draga braćo i sestre!

Ne prestaje, nažalost, nasilna agresija protiv Ukrajine, besmisleni pokolj gdje se svakodnevno ponavljaju pustošenja i zvjerstva. Za to naprosto nema opravdanja! Molim sve međunarodne aktere da se istinski založe kako bi se zaustavio ovaj oduran rat.

I ovaj su tjedan rakete i bombe padale na civile, starije osobe, djecu i trudnice. Otišao sam posjetiti ranjenu djecu koja su ovdje u Rimu. Jedno je dijete bez ruke, drugo je ranjeno u glavu… Nevina dječica. Mislim na milijune izbjeglih Ukrajinaca koji su morali pobjeći ostavivši sve za sobom i osjećam veliku bol zbog onih koji nemaju uopće mogućnost pobjeći. Toliki djedovi i bake, bolesni, siromašni, oni koji su odvojeni od članova svojih obitelji, tolika djeca i krhke osobe ostaju umrijeti pod bombama, bez mogućnosti da prime pomoć i bez mogućnosti da nađu sigurnost, čak ni u skloništima, od zračnih napada. Sve je to neljudski! Štoviše, to je svetogrđe jer je okrenuto protiv svetosti ljudskog života, osobito nezaštićenog ljudskog života koji treba poštovati i štititi, a ne ubijati, koji je ispred svake strategije! Ne zaboravimo: to je nehumana i svetogrdna surovost. Pomolimo se za sve one koji trpe.

Tješi me to što stanovništvu koje je ostalo pod bombama ne nedostaje blizina pastirâ, koji u ovim tragičnim danima žive Evanđelje ljubavi i bratstva. Čuo sam se ovih dana telefonski s nekima od njih, kako su blizu Božjem narodu. Hvala, draga braćo, drage sestre, na tome svjedočanstvu i konkretnoj potpori koju hrabro pružate tolikim očajnim ljudima! U mislima mi je također netom imenovani apostolski nuncij, mons. Visvaldas Kulbokas, koji je zajedno sa svojim suradnicima ostao od početka rata u Kijevu i svojom prisutnošću izražava moju blizinu mučeničkom ukrajinskom narodu. Budimo blizu tom narodu, zagrlimo ga ljubavlju i konkretnim zauzimanjem i molitvom. Molim vas, nemojmo se naviknuti na rat i na nasilje. Nemojmo se umoriti u velikodušnom primanju i prihvaćanju, kao što se to i čini: ne samo sada, u ovim izvanrednim okolnostima, već i sljedećih tjedana i mjeseci koji dolaze. Jer vi znate da se isprva svi trudimo svim silama, ali kasnije navika nam pomalo ohladi srce i zaboravimo ih. Mislimo na žene i djecu oko kojih nakon nekog vremena, kako su bez posla, odvojeni od svojih muževa i očeva, počnu kružiti 'lešinari' društva. Zaštitimo ih, molim vas!

Sve zajednice i sve vjernike pozivam da mi se pridruže u petak 25. ožujka u svečanom činu posvete svijeta, a posebno Rusije i Ukrajine, Bezgrješnom Srcu Marijinu, kako bi Ona, Kraljica Mira, izmolila mir svijetu.

Pozdravljam sve vas, Rimljane i hodočasnike iz Italije i raznih zemalja. Posebno pozdravljam vjernike iz Madrida, međunarodnu skupinu 'Agora' stanovnikâ Zemlje, liječnike i spasioce Hitne službe 118, članove Katoličke karizmatske obnove 'Charis' – koja je jedina službeno priznata, 'Charis', ne drugi, te članove Fokolarinskog pokreta. Pozdravljam mali zbor 'Antoniana' iz Bologne s orkestrom državne policije, Zbor 'Vox Cordis' iz Fornova San Giovannija, Zbor 'San Vincenzo Grossi' iz Pizzighettonea, djecu iz Angere, Sesto Calende i Ternate, sudionike hodočašća biskupije Asti i vjernike iz Venecije i Sassarija.

Želim svima ugodnu nedjelju. Ne zaboravite, molim vas, moliti za mene. Dobar tek i do viđenja!'' kazao je papa Franjo.