Započelo zajedničko zasjedanje biskupa HBK-a i BK-a BiH

Zasjedanjem predsjedaju nadbiskup metropolit zagrebački mons. Dražen Kutleša, predsjednik HBK-a i nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK-a BiH. Na zasjedanju sudjeluju svi članovi HBK-a i BK-a BiH, osim banjolučkog biskupa mons. Željka Majića u čije ime je nazočan generalni vikar Banjolučke biskupije mons. Karlo Višaticki.

U pozdravnom govoru nadbiskup Kutleša izrazio je radost zbog zajedničkog susreta koji je odraz zajedništva u vjeri i bratske povezanosti. Posebno je pozdravio i uputio čestitke novozaređenom gospićko-senjskom biskupu Marku Medi. U nastavku je istaknuo upućenost jednih na druge u mnogim točkama, od pastoralnih izazova, evangelizacije do suočavanja s društvenim i kulturnim problemima današnjice. Podsjetio je na važnost Jubilarne godine, te izrazio radost što su tu godinu započeli objavom zajedničkog Pastirskog pisma koje je izraz jedinstva vjere i poslanja.

Osvrćući se na poziv pape Franje na nadu, koja nadilazi tjeskobe svijeta, istaknuo je da su i biskupi pozvani tu nadu širiti među svojim vjernicima pomažući im da u znakovima vremena prepoznaju znakove nade. Ukratko je prikazao i glavne teme zasjedanja poput zajedničke brige za hrvatsku inozemnu pastvu, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, djelovanje Komisije za Hrvatski martirologij, osnaživanje misijskog djelovanja Crkve u Hrvata te rad na izradi dokumenta o formaciji svećeničkih kandidata.

Sudionike zasjedanja pozdravio je i predsjednik BK-a BiH nadbiskup Vukšić koji je istaknuo neka događanja u BiH u Jubilarnoj godini poput Jubileja redovništva koji će biti proslavljen u sarajevskoj katedrali, te susret svećenika koji djeluju ili su podrijetlom iz BiH koji će se održati u Tomislavgradu početkom lipnja. Predsjednik BK-a BiH zahvalio je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na velikoj pomoći nakon velikih nepogoda koje su pogodile dijelove Mostarsko-duvanjske biskupije i Vrhbosanske nadbiskupije tijekom kojih je bilo mnogo poginulih i pričinjena je velika materijalna šteta. Posebno je istaknuo da je država Hrvatska darovala mnogostruko više negoli svi drugi zajedno, što u javnosti nije bilo dovoljno prepoznato.