Znate li što je bjelokosni plenarij? Saznajte sve o jednom od najvrjednijih predmeta Riznice zagrebačke katedrale
Bjelokosni plenarij reljefni je predmet malih dimenzija na kojemu nalazimo deset epizoda iz Isusova života.
Drugi put u emisiji ''Susret u riječi'' gostovao je ugledni hrvatski književnik i povjesničar umjetnosti Dino Milinović. Razlog njegova ponovnog dolaska predstavljanje je knjige ''Uglednost crkvenih riznica: bjelokosni plenarij iz riznice zagrebačke katedrale''.
Bjelokosni plenarij reljefni je predmet malih dimenzija koji čine četiri međusobno povezane pločice izrađene u bjelokosti. Dakle, pločice pripadaju jednoj cjelini, a u sredini imaju otvor u kojemu se, vjerojatno, nalazila relikvija.
– Moja je teorija da se radilo o relikviji svetoga križa, koja se dandanas nalazi u zagrebačkoj katedrali, a koja je najdragocjenija relikvija srednjega vijeka – kazao je Milinović.
Na tim pločicama nalazimo čak deset epizoda iz Isusova života. Dakle, radi se o minijaturi koja otkriva posvećenost autorova rada.
– Kad vidimo dimenzije toga predmeta, na prvu ne bismo rekli da je riječ o nečemu tako dragocjenom. Međutim, ta se umjetnost također vršila "na veću slavu Božju", kako bi se reklo. Također, ona je služila kao ukras nečemu što je bilo iznimno važno – ustanovio je Milinović, pojasnivši odakle naziv ''plenarij''.
Naime, plenarij je prvotno označavao liturgijsku knjigu, ali u pojedinim dijelovima povijesti označavao je i relikvijara u obliku knjige.
Milinović je istaknuo da nije sasvim jasno je li taj reljef u izvornom okviru. Trenutačno se nalazi u okviru za koji znamo da potječe iz 17. stoljeća, dok u povijesnim dokumentima pronalazimo opis iz 14. stoljeća u kojem je zapisano kako je plenarij izgledao.
– Bjelokosni plenarij prvi je inventar Riznice zagrebačke katedrale. Inventari su se periodično radili kako bi se vidjelo koliku moć posjeduje jedna crkva. U religijskom smislu bojale su se relikvije, a s druge strane mjerila se težina predmeta i njihova vrijednost. Tako se procjenjivalo koliko je moćna neka biskupija – pojasnio je.
Naglasio je da nije poznato odakle je plenarij došao, premda pojedini stručnjaci ističu francuski i belgijski utjecaj.
– Ovaj plenarij ne spada ni u jednu poznatu skupinu radova u bjelokosti – govorio je Milinović.
Više pogledajte u cijeloj emisiji.
