14. zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Mariju Bistricu
Četrnaesto zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke održano je 19. kolovoza. Središnji dio hodočašća bilo je svečano misno slavlje koje je predslavio biskup Vlado Košić u zajedništvu s više od pedeset svećenika pristiglih iz svih župa biskupije zajedno sa svojim vjernicima.
Na početku, biskupa i sve okupljene pozdravio je rektor svetišta Domagoj Matošević, istaknuvši kako je posebnost ovogodišnjeg hodočašća i to što je čudotvorni kip Majke Božje Bistričke odjeven u narodnu nošnju 'Hrvaticu' specifičnu za područje župa Lijevi Dubrovčak i Martinska Ves. Ova nošnja je dar vjernika župe Lijevi Dubrovčak kao zavjet i trajni spomen na sve hodočasnike Sisačke biskupije.
Na početku homilije biskup je tradicionalno objavio kako će nova pastoralna godina 2023./2024. u Sisačkoj biskupiji biti Godina velike obnove, pojasnivši kako je riječ o materijalnoj i duhovnoj obnovi.
''Bogu hvala, u našoj Sisačkoj biskupiji dobro napreduje obnova naših stradalih crkvi, kapela i župnih kuća. Tu je i jedan samostan. Ipak, nismo zadovoljni što obnova obiteljskih kuća sporo napreduje, premda naš Caritas puno čini, kao i tolike udruge i crkveni redovi, pojedinci i darivatelji, da se pomogne svima, a posebno najpotrebnijima, obiteljima s više djece te osobama starije životne dobi, posebno samcima…. U našoj Sisačkoj biskupiji nalazimo se u velikoj materijalnoj obnovi. Trenutno se radi na 25 župnih crkvi, 4 kapele, 4 župne kuće i na 1 samostanu, što je ukupno 34 sakralna objekta. Još trebamo započeti obnovu na 10 objekata, što je ogroman broj od 44 sakralnih objekata, gotovo polovica svih crkvi i naših objekata u biskupiji'', rekao je biskup zahvalivši svima uključenima u obnovu, istaknuvši još i kako je to veliki i povijesno važan posao.
Izrazio je nadu i da će, ako Bog da, do kraja ove godine blagosloviti, odnosno posvetiti, gdje je bila veća šteta, one crkve i kapele koje budu obnovljene, a tijekom 2024. i ostale crkve kako budu završavane, s tim da će katedrala vjerojatno biti dovršena 2025., čijom posvetom bi mogli zapjevati Te Deum – Tebe Boga hvalimo i tako zaključiti tu materijalnu obnovu, u najvećem dijelu biskupije.
U nastavku, biskup je rekao kako je neophodna i druga, još veća obnova – a to je duhovna obnova.
''U tu svrhu održavamo Biskupijsku sinodu koja treba još više povezati naše svećenike i vjernike, kao i vjernike međusobno… Što se tiče Biskupijske sinode, na jesen će Tajništvo Sinode napraviti pregled tema i prijedloga koje su naše župe, zajednice i pojedinci poslali te izraditi tzv. Instrumentum laboris – radni dokument kao podlogu za zasjedanje Sinode. Potom će Biskupijsko vijeće odrediti kriterije za izbor i imenovanje članova Sinode, te ću ja kao biskup po tim kriterijima imenovati članove i zakazat ćemo 4-5 sjednica, najvjerojatnije u korizmi 2024. Po završetku zasjedanja Sinode izradit će se zaključci koje će biskup urediti i proglasiti kao mjerodavne u posebnom dokumentu. Također, želim da se po župama i dekanatima naše biskupije u ovoj pastoralnoj godini 2023./24. organiziraju tzv. misije, tj. jednotjedne duhovne obnove za sve župljane, čime trebaju biti obuhvaćeni svi članovi naših zajednica: djeca, mladi, bračni parovi, stariji, bolesnici te svi staleži – od poljoprivrednika i radnika do intelektualaca… Sa svima posebno treba održati duhovne susrete, kateheze, organizirati sakrament Pomirenja, posjetiti bolesnike po kućama'', rekao je biskup te u nastavku dao još brojne druge upute za Godinu obnove poput toga da svećenici budu svakog dana prije Mise na raspolaganju za ispovijed, da se na nedjeljnim misama moli za blagoslov i uspjeh Sinode i obnove, da se redovito moli krunica i izlaže Presveto.
Pozvao je i da osobite nakane naših molitava budu: duhovna obnova naših obitelji, vjernosti i ustrajnost u bračnom životu te prihvaćanje više djece u našim obiteljima, kršćanski odgoj djece i mladih, zatim za duhovna, svećenička i redovnička zvanja, za starije i bolesne, za umiruće i pokojne, za naše hrvatske branitelje, za stradale u potresu i za civilne vlasti te da se zaustavi odlazak mladih iz domovine.
Na kraju, osvrnuvši se na Riječ Božju, rekao je kako i ona poziva na duhovnu obnovu.
''U poznatoj zgodi iz Kane Galilejske (Iv 2,1-11) Marija prepoznaje nevolju mladenaca – kaže Isusu: 'Vina nemaju!' i tako moli Isusa da nešto učini. A slugama govori: 'Što god vam rekne, učinite!' Možda je Marija i u nama prepoznala nedostatak vina, tj. ljubavi i radosti, pa moli svoga Sina da nam podari ono što nam najviše nedostaje. No, i mi moramo sudjelovati i učiniti što On od nas traži. Možda nam se to čini besmisleno, kao što su sluge mislili kada su donosili vodu i njome ispunjali posude, a znali su da mladencima treba vino, a ne voda. No, poslušali su. Koliko mi slušamo Mariju? Vidimo da su sluge doživjeli čudo, sigurno su se divili kad su tu vodu nosili na stolove, a ljudi su to kušali i hvalili dobro vino! Bogu ništa nije nemoguće. I kada mi zdvajamo i mislimo da ništa ne možemo, On od naše nemoći može učiniti jakost, u slabosti dati nam snagu i od ničega napraviti sve! Marija nas zove na obnovu, na obnovu naših srdaca. U ovoj godini, kada se obnavljaju naše stradale crkve, kapele, kuće, mi trebamo više nego ikada obnovu naše duše, jakost naših srdaca, mir u našoj nutrini. Sve nam to može i želi dati Gospodin po svojoj svetoj Majci kojoj se utječemo, jer Ona zna najbolje sve naše nevolje'', zaključio je biskup.
Misno slavlje animirali su članovi župnih zborova iz više župa biskupije uz orguljašku pratnju mo. Roberta Jakice. Dan ranije održano je jubilarno 10. Hodočašće mladih Sisačke biskupije. U zanimljivom programu svjedočio je mladi bračni par Mateja i Kristijan Glavaš, roditelji četvero djece koji su s mladima podijelili svoje svjedočanstvo vjere. Pozdrav dobrodošlice mladima je uputio i povjerenik za mlade, vlč. Marijan Štingl koji se osvrnuo na sva događanja unazad godinu dana, ali i pozvao da se okupljaju u svojim župnim zajednicama.