Bolnički dušobrižnici Požeške biskupije o pastoralu u pandemiji koronavirusa

Na području Požeške biskupije sedam je javnih bolnica, i osma je Katolička bolnica sv. Rafaela na Strmcu, u kojima djeluju bolnički dušobrižnici.

Trenutačne izvanredne okolnosti i ograničenja pristupa bolnicama povod su da je biskup Antun Škvorčević potaknuo radni sastanak Povjerenstva za bolnički pastoral, čiji su članovi dušobrižnici navedenih bolnica na čelu s fra Kristijanom Sinkovićem, priorom Bolničkog reda milosrdne braće, koji je vlasnik i voditelj spomenute Bolnice sv. Rafael. Sastanak je održan 19. studenog u Dvorani sv. Lovre Biskupskog doma u Požegi.

Nakon molitve, biskup Antun pozdravio je dušobrižnike, napose fra Kristijana, istaknuvši njegovu stručnost i iskustvo u bolničkom pastoralu u petstoljetnom služenju bolesnicima Reda milosrdne braće kojem on pripada. Podsjetio je da se nalazimo u izvanrednom stanju zbog ugroze koronavirusom, te je rekao da smo u svakodnevnom pastoralnom djelovanju svjedoci kako taj virus teško pogađa neke ljude, i da je s naše strane potrebno razmišljati na koji način primjenjivati načelo za koje se zauzimamo u pastoralnom pristupu Požeške biskupije: 'ništa ne dokidati, nego prilagoditi'.

Kazao je kako smo se jučer spomenuli žrtve grada Vukovara, u čijoj su obrani na prvoj crti bili hrvatski branitelji. Istaknuo je da su uz branitelje u Vukovaru na prvoj crti bili franjevci, a u ostalim krajevima i drugi svećenici, koji su u ondašnjim izvanrednim okolnostima nastojali svjedočiti svoju vlastitu blizinu, a još više blizinu Isusa Krista i snagu Njegove ljubavi s križa koja nam je potrebna u svim našim životnim situacijama, a osobito u onim najtežim.

Spomenuo je da su danas liječnici i drugo medicinsko osoblje u bolnicama, a s njima i svećenici, bolnički dušobrižnici, na prvoj crti obrane od zaraze koronavirusom i u borbi za živote i zdravlje ljudi koji su pogođeni spomenutom bolešću. Zahvalio je dušobrižnicima za sve što čine u pronalaženju načina dolaska do bolesnika, osobito onih na respiratorima i odjelima intenzivne njege, u dogovoru i suradnji s liječnicima, medicinskim sestrama i drugim bolničkim djelatnicima, i njihovu pružanju utjehe i snage vjere.

Ohrabrio ih je da i u ovim okolnostima posvjedoče pastoralni žar za duše te im je zaželio da na današnjem sastanku provjere način svoga djelovanja i nastoje pronaći mogućnosti primjerene stanju u kojem se nalazimo.

Povjerenik, fra Kristijan, najprije je u razgovoru s dušobrižnicima istaknuo neke preduvjete koji bi trebali biti ostvareni u bolničkim ustanovama kako bi bolničko dušobrižništvo u svojoj širini moglo biti kvalitetno i nesvedeno samo na primanje sakramenata, nego usmjereno na cjelovit pristup bolesniku, kao i njihovim obiteljima i svim bolničkim djelatnicima.

Potom je svaki dušobrižnik iznio stanje i način vršenja svoje dušobrižničke službe u bolničkoj ustanovi koja mu je povjerena te su razmotreni određeni daljnji koraci s ciljem unaprjeđivanja dušobrižničke brige za bolesnike, njihove obitelji i bolničko osoblje. Posebna pozornost posvećena je aktualnoj situaciji s obzirom na pandemiju koronavirusa i prenamjene pojedinih bolničkih odjela, a ponegdje i cijelih bolničkih ustanova u tzv. COVID-odjele, odnosno bolnice, kao što je to slučaj s bolnicom u Našicama.

Iznesena su pojedina iskustva dušobrižničke skrbi za bolesnike zaražene koronavirusom uz zaključak kako se svim bolesnicima pogođenima bolešću COVID-19 treba omogućiti pastoralna skrb, jer svaki bolesnik, bez obzira na težinu svoje bolesti, ima na to pravo, a bolnička ustanova zajedno s dušobrižnikom to mu treba omogućiti, uvijek uz poštovanje bolničkih mjera za očuvanje osobnog zdravlja.

Povjerenik, fra Kristijan, pri kraju susreta istaknuo je kolika je važnost prisutnosti dušobrižnika u bolničkim ustanovama jer mnogi se ljudi u brizi za tjelesno zdravlje osvijeste i o važnosti svog duhovnog zdravlja, pri čemu im je dragocjeno služenje bolničkih dušobrižnika. Zahvalio je dušobrižnicima na njihovoj konstruktivnoj suradnji tijekom sastanka, stavljajući se na raspolaganje za sva njihova moguća pitanja i nejasnoće u dušobrižničkom djelovanju.