'Briga za zdravlje i kvaliteta života': seminar za svećenike i redovnike

Pandemija Covid-19 zasigurno je bila jedan od razloga koji je utjecao na izbor teme Teološko-pastoralnog seminara za svećenike i redovnike Riječke metropolije. Seminar pod naslovom: 'Briga za zdravlje i kvaliteta života kao teološko-pastoralni imperativ' održan je 28. rujna u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci, u organizaciji Visoke bogoslovne škole.

Unutar vremena i društva u kojem se tjelesno zdravlje postavlja gotovo kao apsolutna vrijednost, pandemija Covid-19 ljudski je rod suočila s ranjivošću tjelesnog zdravlja i postala kulturni fenomen s brojnim društvenim posljedicama, piše Riječka nadbiskupija.

One su bile vidljive i na samom seminaru koji je održan sa znatno manje sudionika nego inače, i u skraćenom obliku, ali na njega su ipak došli biskupi metropolije; riječki nadbiskup, mons. Ivan Devčić; krčki biskup, mons. Ivica Petanjak i gospićko-senjski biskup, mons. Zdenko Križić. Tema TPS-a dalje će biti razrađivana na skupovima svećenika Riječke metropolije tijekom pastoralne godine.

– Kada govorimo o zdravlju, uglavnom najprije pomislimo na tjelesno zdravlje, ali nama svećenicima kao i vjernicima jednako je važno i duhovno zdravlje. Moramo imati na umu i jedan i drugi aspekt zdravlja jer su neraskidivo povezani. Moramo se zapitati kako molimo, svjedočimo ljubav prema bližnjemu, podučavamo o sakramentima, prenosimo duhovnost. Sve su to važni aspekti duhovnog zdravlja – rekao je nadbiskup.

Dr. sc. Nikola Vranješ govorio je o zdravlju kao kvaliteti života iz teološko-pastoralne perspektive. Objasnio je kako teologija zdravlje shvaća kao Božju pomoć u služenju i ostvarivanju svojega poslanja. Zdravlje tako u teologiji nije apsolutna vrijednost, ono se uvijek promatra u kontekstu spasenja.

– Ne treba ga panično tražiti, kao niti zanemarivati. Zdravlje i kvalitetan život koji Bog želi za nas potrebno je uklopiti u cjelinu koju nazivamo spasenje. Mnogi još uvijek pod pojmom kvalitete života podrazumijevaju ono osnovno: odmor, hranu i higijenu. No, čovjek je i kulturno i duhovno biće. Ne bi trebao zanemarivati i sve pozitivne aspekte kulture u kojoj živi, kao npr. glazbu, film ili bavljenje sportom, kao ni svoju duhovnu sastavnicu – tvrdi Vranješ.

Mr. sc. Maksimilijan Buždon svećenicima je dao korisne smjernice kako se brinuti o zdravlju, odnosno kvaliteti života. Ona je usmjerena na cjelovitu ljudsku osobu.

– Zbog toga je svećeniku važno obratiti pažnju na duhovni život, odmor, socijalnu podršku i tjelesnu aktivnost. To su sve zaštitni čimbenici zdravlja. Svećenik se ne brine samo za svoje zdravlje, nego i za zdravlje drugih, posebno se to očituje u sakramentima Ispovijedi i Bolesničkog pomazanja – pojasnio je Buždon.

O pojmu zdravlja u Bibliji govorio je dr. sc. Tomislav Zečević, istaknuvši da u biblijskom smislu čovjekovo zdravlje nije potpuno ako nije pronašao svoje mjesto i poslanje koje mu je Bog odredio. O zastupljenosti teme zdravlja u školskom vjeronauku govorila je predstojnica katehetskog ureda Riječke nadbiskupije, dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević. Ustvrdila je da je poučavanje o zdravlju važan dio razvoja i učenja čovjeka iako izravnih sadržaja u vjeronauku nema mnogo, što otvara prostora za njihovo povećanje.

– Zdravlje je međupredmetna školska tema, a vjeronauk je jedan od predmeta koji se njome bavi – rekla je predstojnica, objasnivši da se o zdravlju u nastavnom programu govori kao o odgovornosti prema sebi, drugima i prirodi.

O utjecaju askeze i duhovnosti na zdravlje govorili su dr. sc. Franjo Mijatović i dr.  sc. Natalija Bogović. Dr. Mijatović, govoreći o askezi kao vježbi, ustvrdio je da je ona nužna jer bez vježbanja nije moguć uspjeh.

– Cilj je kršćanske askeze biti suveren nad sobom i kao takav služiti drugima. Cilj je kršćanske duhovnosti susret s Kristom. Taj susret čovjeku može dati smjer i motivaciju, koji pomažu da se čovjek uspije bolje nositi sa stresom – objasnila je Bogović.

S tim se složio i mr. sc. Đuliano Trdić u posljednjem izlaganju, govoreći o sindromu 'burnouta', izgaranja na poslu, koje može biti opasno po zdravlje i život.

– Taj fenomen pretjeranog rada, profesionalnog sagorijevanja, izraženiji je kod istočnih kultura, u Japanu, Koreji i Kini, ali može se i kod nas dogoditi. Posebno se to odnosi na svećenike. Tu je za svećenika važna razina duhovnosti, ona je zaštitni faktor. Važna je i molitva. Dokazano je da što više netko moli, toliko kod njega opada razina stresa – zaključio je Trdić.