Dubrovačka biskupija progovorila o obitelji i roditeljstvu uz Međunarodni dan obitelji
Tijekom predavanja predstavljeni su i rezultati kratke ankete provedene putem društvenih mreža o situacijama u obiteljima na početku pandemije i danas.
Povodom Međunarodnog dana obitelji, u subotu 15. svibnja, Obiteljsko savjetovalište i Vijeće za život i obitelj Dubrovačke biskupije priredili su niz online izlaganja na temu: 'Obitelj i roditeljstvo'. Predavanja su održali volonteri Obiteljskog savjetovališta, četiri psihologinje i jedna socijalna radnica: Jelena Bupić, Katarina Gjenero, Renata Tolja, Kate Tea Divizić i Ana Vidak.
U ime Obiteljskog savjetovališta Dubrovačke biskupije, na početku je sve pozdravila voditeljica Obiteljskog savjetovališta, psihologinja Silva Sokal Gojavić. Zahvalila je svima koji predavanje prate preko YouTube kanala Dubrovačke biskupije, a na poseban je način zahvalila volonterkama koje su pripremile kratka predavanja vezana uz Međunarodni dan obitelji. Također je pozdravila i pročelnika Vijeća za obitelj i život, don Marinka Šljivića, koji se također kratko osvrnuo na Međunarodni dan obitelji pozdravivši sve obitelji i izrazivši radost da barem na ovaj način, putem društvenih mreža, sudjeluju u zajedništvu jer nisu u mogućnosti, s obzirom na situaciju, biti u nekom bližem zajedništvu. Zahvalio je volonterima predavačima s nadom da će u obiteljima bez obzira na teške okolnosti i dalje rasti zajedništvo. Istaknuo je da je obitelj kućna Crkva i vitalna stanica za preobrazbu svijeta.
Psihologinja Bupić govorila je o životnim ciklusima u obitelji, o obiteljskoj dinamici i promjenama koje se događaju u obitelji kroz njezin životni ciklus. Obitelj obilježavaju stalne promjene na više razina i međuovisnost svih članova obitelji. Obitelj mora proći razvojne faze, a svaka faza počinje nekim kritičnim događajem. Taj događaj može biti normativan, onaj koji očekuje cijela obitelj, npr. udaja, rođenje djeteta, odlazak djeteta u školu ili nenormativan, nepredvidljivi događaj, npr. prometna nesreća, smrt ili otkaz na poslu. Razvojni zadatci jesu promjene koje članovi obitelji moraju savladati kako bi prešli u sljedeću fazu ciklusa u obitelji. Ti razvojni zadatci ovise o resursima u obitelji koji se dijele u tri skupine: osobni resursi, obiteljski resursi i društveni resursi.
O važnosti čitanja i pričanja djeci govorila je psihologinja Gjenero. Istaknula je da radi u vrtiću, da je izabrala tu temu jer prevencija mnogih poteškoća s kojima se roditelji i djeca susreću leži upravo u čitanju i pričanju priča, npr. neke govorno-jezične poteškoće, poteškoće s pažnjom i koncentracijom i neki problemi anksioznosti i samopouzdanja. Iako svi znamo da je čitanje važno, ponekad nam nije u potpunosti jasno zašto je to tako. U svom istraživanju predavačica je došla do tog odgovora. Podijelila je argumente na dva dijela: na emocionalne i kognitivne benefite. Istraživanje i praksa pokazali su da je čitanje od najranije dobi izrazito poticajno i za emocionalni i za kognitivni razvoj. Kad govorimo o emocionalnom razvoju, najprije nam na pamet pada čitanje prije spavanja, što predstavlja određenu rutina umirivanja i pripremanja za san. Čitanjem priče ostvaruje se veza između roditelja i djeteta, a dijete pritom zadovoljava svoje potrebe za sigurnošću, prihvaćanjem, pažnjom i uvažavanjem. Što se tiče kognitivnih benefita čitanja priča, jedno istraživanje ponovno je potvrdilo da kognitivne vještine nisu zadane i fiksne, već su pod utjecajem predškolskog odgoja i škole, ali i velikim utjecajem roditeljskog truda.
Socijalna radnica Vidak govorila je o temi: 'Roditeljstvo – (ne) brinem o sebi'. U uvodnom djelu predavačica je rekla da je biti roditelj cjelodnevni posao i da ljudi češće govore o poteškoćama roditeljstva nego o njegovim pozitivnim aspektima. Govoreći iz svoga iskustva, kazala je kako joj ta rečenica: 'Biti roditelj je zahtjevno i teško', ništa ne pomaže te joj možda, ako ju ponavlja, stvara dodatan stres. Danas postoje razna istraživanja na temu roditeljskog stresa. Roditeljski stres možemo povezati s uznemirujućim stresom u vezi sa sobom i s djetetom, koji roditelji povezuju sa zahtjevnošću uloge roditelja. Roditeljski stres javlja se u svakodnevnim situacijama prilikom brige i odgoja djeteta. Te svakodnevne situacije roditelj percipira teškima i zahtjevnima te se na taj način otežano nosi s njima. Važno je prepoznati uzrok stresa i pravovremeno si pomoći. Također, rečenice koje se često mogu čuti jesu: 'Dijete će odrasti, samo se moramo strpiti do tada', 'Nemam vremena misliti o sebi', 'Nemam više toliko slobode'...
– U redu je promišljati o ovim rečenicama, ali moramo se zapitati što je to što nam nedostaje. Ako smo nezadovoljni bilo kojim dijelom svoga života, pružamo li djetetu najbolju verziju sebe? Kad postanemo roditelji, život nam se promijeni, imamo druge životne prioritete; i to je u redu, ali ne bismo smjeli zaboraviti sebe. Time što smo postali roditelji, ne prestajemo biti sve ono što smo bili i prije: supružnici, prijatelji, sin ili kći, sestra ili brat – zaključuje Vidak.
Psihologinja Tolja govorila je na temu: 'Igra riječi – kako odgovoriti na dječje emocije'. Predavačica je naglasila kako je izabrala ovu temu jer smatra da je važno za dječji razvoj, ali i za međusobnu komunikaciju unutar obitelji, posebno u ovom razdoblju koronakrize, kada je sve nekako neobično. Kad se govori o emocijama, treba znati da se njima obilježava vlastiti odnos prema različitim stvarima i pojavama koje nas okružuju, prema drugim ljudima, ali i prema vlastitim doživljajima. Kako mi odrasli reagiramo na dječje emocije?, potaknula je predavačica na promišljanje te je objasnila da, kad roditelji uvažavaju dječje osjećaje, dijete na neki način dobiva dopuštenje da osjeća. Njegova se ljutnja prihvaća kao i njegova sreća i slično. Često u razgovoru s djecom koristimo rečenice koje kao da djetetu zabranjuju da osjeća. Sigurno se mnogi mogu pronaći u rečenicama: 'Prestani plakati', 'Ne cmizdri kao curica' i slično. Tu ne pokazujemo razumijevanje nego pokazujemo djetetu zabranu osjećanja, naglasila je, zapravo mu kažemo: 'Nije u redu da si tužan, nije u redu da se ljutiš. Predavačica je potaknula slušatelje da promisle kako oni reagiraju na emocije kod svoje djece, na one ugodne i one neugodne. Prema djeci bi trebalo pokazati razumijevanje, prepoznati emociju, dati djetetu dopuštenje da je osjeća, priznati da je emocija tu i da smislimo, dajemo opciju kako ju riješiti na bezbolniji način.
Zadnje izlaganje imala je psihologinja Divizić na temu: 'Roditeljstvo i granice u društvu bez granica'. Predavačica je u uvodu rekla da je ovo vrlo opsežna tema, ali da će se ona usredotočiti na ono što je najbitnije. Rekla je da na razvoj djeteta djeluje njegova okolina s kojom je u stalnoj interakciji. Osim što ona djeluje na dijete, i dijete djeluje na svoju okolinu u kojoj se nalazi. Kad govorimo općenito o djeci i njihovim pravima, možemo reći da prema djeci imamo zaštitnički odnos u kojem zaboravljamo da djeca imaju svoja prava, primijetila je. S druge strane, ta dječja prava danas su dosta osviještena i zastupljena, što je dovelo do toga da je roditeljstvo liberalnije nego prije, a samim time i društvo u kojem se nalazimo, u kojem je nekad teško odlučiti na koji način pristupiti određenim situacijama. Većina će se složiti da je to najteža uloga u kojoj se nalaze, i ujedno najzahtjevnija, koja zahtijeva preuzeti odgovornost uloge roditelja. Ta roditeljska uloga postavlja mnoga pitanja pred sebe, a jedno od njih jest: što su granice i kako ih uopće postaviti? Možemo reći da je to neki odgojni postupak, objasnila je, u kojem sudjelujemo u izgrađivanju, oblikovanju i razvijanju djetetova ponašanja i u konačnici podižemo samokontrolu. Samokontrola je važan psihološki pojam koji se odnosi na sposobnost upravljanja kontrole vlastitog ponašanja i misli te prilagođavanja tih misli i ponašanja zahtjevima situacije. Ona uvelike pomaže pojedincima da se uspješno nose s različitim životnim situacijama.
Tijekom predavanja predstavljeni su i rezultati kratke ankete provedene putem društvenih mreža o situacijama u obiteljima na početku pandemije i danas. Povodom Međunarodnog dana obitelji, dan ranije u kinu 'Visia', za obitelji su bile priređene dvije besplatne projekcije filma 'Život je lijep' (La vita e bella), izvijestila je Dubrovačka biskupija.
