Egzorcizam, trajni đakonat, istočne Crkve i druge teme na sjednici biskupa Zagrebačke pokrajine

U Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu, u ponedjeljak 13. siječnja 2025., biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine, pod predsjedanjem mons. Dražena Kutleše, zagrebačkoga nadbiskupa metropolita, održali su svoju šezdeset i drugu sjednicu. Osim Nadbiskupa, dionici sjednice bili su: kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački, mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Uvodeći u sjednicu, nadbiskup Kutleša pozdravio je sve biskupe ističući važnost zajedništva biskupa Metropolije, jer ono je snažno očitovanje crkvenosti i odgovornosti za povjerene vjernike koju su njegovali i prenosili biskupi prije nas. Zbog toga je zahvalio posebice kardinalu Josipu za njegovo dugogodišnje metropolitsko služenje, kao i drugim biskupima među kojima je i na sjednici prisutni biskup Nikola.

Predstavljajući pojedine točke sjednice, Nadbiskup je o svakoj temi iznio pastoralna polazišta i nekoliko poticajnih misli.

Tako je glede postupaka razlučivanja i odlučivanja o potrebi egzorcizma naglasio duhovnu borbu u kojoj se ne smije previdjeti prisutnost Zloga, ali se treba još više oslanjati na pouzdanje u Gospodina i na djelovanje milosti, u svemu se držeći crkvenih smjernica kako bi se pomoglo vjernicima i svima koji su uključeni u predviđeni proces oslobađanja.

Što se tiče točke o trajnome đakonatu, Nadbiskup je pozornost usmjerio na obogaćivanje pastoralnoga djelovanja, na cjelovitu formaciju, na evangelizaciju i svjedočenje te osobito na skladno povezivanje obiteljskoga života i đakonske službe.

I treću temu koja se odnosi na obrednu raznolikost u Crkvi metropolit Kutleša vidi kao bogatu baštinu koju treba očuvati u posebnosti identiteta pazeći na usklađenost s crkvenim odredbama, a sve u duhu molitve i službi zajedništva.

Nakon Nadbiskupova uvoda obrađene su glavne teme sjednice.

Najprije je razmotrena dosadašnja praksa utvrđivanja (ne)opravdanosti korištenja obredom egzorcizma, što je za Zagrebačku nadbiskupiju predstavio mons. Tomislav Subotičanec, a za Varaždinsku biskupiju vlč. g. Nikola Tomašević. Oni su opisali potrebne korake u nastojanju da se pomogne vjernicima, zatim ulogu pojedinih službenika u: susretima, razgovorima, duhovnome praćenju, prikupljanju dokumentacije, interdisciplinarnosti i u donošenju odluka. Pritom je posebno važna služba župnika i osjetljivost kojom vjernike treba saslušati, biti im bliz i upućivati ih u pojedinim duhovnim okolnostima. Biskupije Metropolije i dalje će surađivati i poboljšavati postojeći sustav, trajno pazeći da ne izostane primjerena skrb za bilo koju potrebu vjernika, od prepoznavanja tegoba, preko poučavanja i ohrabrivanja, do molitvenoga praćenja snagom Božjega Duha.

O formaciji trajnih đakona izvijestio je vlč. g. Milan Dančuo, povjerenik za trajnu formaciju trajnih đakona Zagrebačke nadbiskupije. U programu formacije koja je u tijeku nalazi se devetnaest aspiranata (jedanaest za Zagrebačku nadbiskupiju, pet za Varaždinsku biskupiju, jedan za Sisačku biskupiju, jedan za Splitsko-makarsku nadbiskupiju i jedan za Zadarsku nadbiskupiju). Povjerenik je predstavio hodogram formacije u sedam tromjesečja, od kojih je prvo završilo, a cijela bi formacija trebala završiti do kraja 2026. godine. Biskupi su upoznati i s Programom (temama) formacije. Nakon izlaganja razmotren je kalendarski ritam pojedinih slavlja u dotičnim etapama, kao i neka pojedinačna pastoralna pitanja.

Temu o dokumentu Dikasterija za istočne Crkve: o podjeljivanju ovlasti biritualizma; o prelascima između Crkava (transitus ad aliam Ecclesiam sui iuris) i o prilagodbama obreda, kao uvod u raspravu o točkama važnim za Metropoliju, predstavio je mons. Šaško. Radi se o dokumentu koji pred sobom ima život Crkve u svim krajevima svijeta, ali postoje teme koje se izravno tiču i života u Metropoliji koja je svjesna svoga obrednoga bogatstva. Uslijedila je plodonosna razmjena iskustava i razmišljanja o tome dokumentu koji rješavanju određenih pitanja ponegdje pristupa na nov način te daje jasne odredbe i smjernice, ističući: važna polazišta u pastoralnim potrebama; očuvanje obrednoga identiteta i suradnju mjerodavnih ordinarija.

Osim na razradbu glavnih tema, biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine pogled su usmjerili prema zajedničkim aktivnostima u sljedećim mjesecima.

Na kraju sjednice biskup Šaško kratko je izvijestio o hodočašću vjeroučitelja i vjeroučiteljica Zagrebačke metropolije u Rim (od 2. do 6. siječnja 2025.) u Jubilejskoj godini, pri čemu su pohodili i: Asiz, Montecassino i Orvieto. Biskup je ostalim biskupima prenio srdačnu zahvalu vjeroučitelja na potpori u organiziranju i sufinanciranju hodočašća, koje će zacijelo biti novi poticaj u njihovu služenju i radu koji je, kako im je na Trgu sv. Petra u svome pozdravu prigodom molitve Anđeoskoga pozdravljenja 5. siječnja 2025., rekao papa Franjo: ''Važan za kulturni, duhovni i moralni odgoj novih naraštaja''.