Kardinal Bozanić: ''Zagreb je Marijin grad''

Na početku misnoga slavlja pozdrav je uputio nadbiskup zagrebački Dražen Kutleša. 

"U duhu zahvalnosti i odgovornosti, pristupimo proslavi Majke Božje od Kamenitih vrata. U Njezinu majčinskom pogledu pronađimo mir, u Njezinu zagovoru utjehu, a u Njezinu primjeru nadahnuće za nova djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu", poručio je nadbiskup Kutleša i najavio kako "prožeti radošću i zahvalnošću, ovogodišnju proslavu Božića možemo očekivati unutar obnovljenih prostora [katedrale], kada ćemo moći vratiti i relikvije bl. Alojzija Stepinca na mjesto koje mu pripada, u njegovu katedralu. Stepinčeva trajna prisutnost u srcu Zagreba simbol je vjernosti, trpljenja i nade, a njegov povratak u obnovljeni dom neka bude i znak naše unutarnje obnove."

Pozdravljajući predvoditelja slavlja, nadbiskup Kutleša kardinalu Bozaniću čestitao je zlatni svećenički jubilej, 50 godina vjernog služenja Gospodinu, istaknuvši kako njegovo služenje ostaje trajno upisano u duhovnu baštinu grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije. 

Nadbiskup Kutleša u znak zahvalnosti darovao je Kardinalu lik Majke Božje od Kamenitih vrata.

Kardinal Bozanić u svojoj je propovijedi podsjetio kako je 31. svibnja 1991. godine sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, tadašnji zagrebački nadbiskup, u svečanoj Euharistiji, slavljenoj na trgu podno južnog portala drevne crkve sv. Marka, u prisutnosti mnoštva pobožnih vjernika te najviših predstavnika hrvatskoga glavnog grada Zagreba, izvršio je vjernički čin kojim je Majku Božju s naslovom "od Kamenitih vrata“ proglasio Zaštitnicom i Čuvaricom grada Zagreba. 

Istaknuo je i kako Zagreb smijemo prepoznati i zvati Marijinim gradom. 

"Danas, trideset i peti put, to će reći trideset i pet godina ovu svetkovinu slavimo zazivajući Majku Božju od Kamenitih vrata kao Zaštitnicu grada Zagreba. To je slavlje bilo uključeno u pripravu vanjske proslave Jubileja 1994. godine, to jest crkvene proslave 900. obljetnice osnutka Zagrebačke biskupije i prvog poznatog pisanog spomena imena Zagreba. Priprava je bila ispunjena molitvenim, pokorničkim i obnoviteljskim sadržajem s nakanama za obraćenje i mir u našoj Domovini. Stoga smijemo reći da je ta odluka niknula ne samo iz suočavanja s tada započetim ratom protiv Hrvatske, nego poglavito iz iznimno dubokoga prožimanja Zagreba i prisutnosti Blažene Djevice Marije u njemu. Kao što je to vidljivo u nekim drugim europskim gradovima, i mi svoj Zagreb smijemo prepoznati i zvati Marijinim gradom (Civitas Mariae)."

Dodao je kako "smijemo ustvrditi da je hrvatska kršćanska pobožnost izrazito marijanska i da je Zagreb marijanski grad!"

Kazao je i kako su riječi pape Lava XIV. u homiliji na početku njegove petrovske službe pune marijanske duhovnosti, noseći u sebi sadržaje koje vrijedi ponoviti i pamtiti: "Želimo reći svijetu, s poniznošću i radošću: gledajte Krista! Približite mu se! Prihvatite Njegovu riječ koja prosvjetljuje i tješi! Čujte Njegov poziv na ljubav kako bismo postali Njegova jedinstvena obitelj: u jednome Kristu jedno smo. To je put kojim trebamo ići zajedno, međusobno, ali i s drugim kršćanskim Crkvama, s onima koji slijede druge religije, s onima koji traže Boga, sa svim ženama i muškarcima dobre volje, kako bismo zajedno izgradili novi svijet u kojem kraljuje mir."

Na misnom slavlju koncelebrirali su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, riječki nadbiskup Mate Uzinić, splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, šibenski biskup Tomislav Rogić, varaždinski biskup Bože Radoš, križevački vladika Milan Stipić, požeški biskup Ivo Martinović, gospićko-senjski biskup Marko Medo, požeški biskup u miru Antun Škvorčević, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, redovnički provincijali te brojni okupljeni svećenici.

Na euharistijskom slavlju sudjelovali su i predstavnici državnih i gradskih vlasti.

Liturgijsko pjevanje predvodili su Koralisti zagrebačke katedrale, Zagrebački katedralni mješoviti zbor te Mješoviti zbor Župe Duha Svetoga na zagrebačkom Jarunu pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, uz orguljašku pratnju prof. Nevena Kraljića i Brass kvinteta studenata Muzičke akademije.

Nakon popričesne molitve uslijedila je procesija s likom Majke Božje od Kamenitih vrata koja se uputila prema Kamenitim vratima, gdje je kardinal Josip Bozanić nakon evanđeoskog hvalospjeva Veliča izmolio molitvu "Presveta Bogorodice".