Krešo Ćirak o Nacionalnom svetištu svetog Josipa: 'Ovo je kruna pobožnosti svetom Josipu u hrvatskome narodu'
Na kraju misnog slavlja umjesto uobičajenog svjedočenja vjere don Krešo Ćirak predstavio je krunicu sa svetim Josipom.
Jedanaesta srijeda Velike pobožnosti svetom Josipu, 31. ožujka 2021. godine, obilježena je u korizmenom znaku Velikog tjedna. Svetu Misu predslavio je župnik Župe svetoga Josipa u Obrovcu i Medviđi, don Krešo Ćirak, u zajedništvu s rektorom Nacionalnoga svetišta svetog Josipa, mons. Antunom Senteom.
Prije početka misnoga slavlja mons. Sente izrazio je dragost što vjernici i dalje hode svetom Josipu u Velikom tjednu koji ima posebnu snagu liturgije i koji nas na osobit način približava Isusu, patniku.
– Promatrajući Isusa u Getsemanskom vrtu, što ćemo posebno na Veliki Četvrtak razmišljati, mnogi teolozi tumače da je Isus kao čovjek mogao izreći onu riječ: 'Ne moja, nego Tvoja volja neka se vrši, Svemogući Oče' – upravo zato što je to naučio od svog djevičanskog oca Josipa, koji je vazda ispunjavao Božju volju. Stoga, u vremenu Velikog tjedna na osobit način zazivamo svetoga Josipa, da nam pomogne razumjeti sve otajstvo Muke Spasitelja Isusa Krista, ali i zajedno se radovati Njegovu uskrsnuću – kazao je mons. Sente.
Misno slavlje, pa tako i samu propovijed, predvodio je don Ćirak, koji je između ostaloga rekao kako Isus oslobađa svojom mukom, trpljenjem, križem.
– Pogledajmo malo u naše ljudske muke i križeve. Jedna od takvih muka, ujedno i najveća, koja se u današnjem Evanđelju spominje jest izdaja. Jedan od dvanaestorice izdaje. Ne izdaje neprijatelj, stranac, nego izdaje prijatelj, onaj koji s tobom blaguje, tvoja vlastita krv. Vjerujem kako je to najveći križ i muka koju vjernik može doživjeti i učiniti – poručio je.
Don Ćirak je s okupljenim vjernicima podijelio svoja razmišljanja o svetom Josipu. Istaknuo je kako je čovjeku teško biti glava obitelji.
– Svetog Josipa upravo poznajemo takvoga, kao primjer kako treba stati na čelo svoje obitelji i preuzeti odgovornost za nju. Teško je tako nešto činiti, to je svojevrstan križ. Braćo i sestre, ne treba pod križevima malaksati, treba ih uzeti i pred Boga staviti. Svoje muke treba Bogu s povjerenjem iznositi. Volio bih sa vama podijeliti još nešto; uvidio sam kako nam je teško nositi vlastito prezime, ime svoje obitelji. Teško nam je nositi breme imena vlastitoga mjesta, vlastitoga naroda. Kako govoriti o sebi ako u isto vrijeme ne govorimo o svom sumještaninu? Mi svetog Josipa gledamo kao čovjeka koji je s ponosom nosio generacije i generacije – zaključio je don Ćirak.
Na kraju misnog slavlja umjesto uobičajenog svjedočenja vjere don Krešo Ćirak predstavio je krunicu sa svetim Josipom opisanu u knjižici, što je svojevrsno svjedočanstvo vjere i povjerenja svetom Josipu don Kreše.
– Krunica i knjižica nastale su kao plodovi nedavno objavljene – 'Posvete svetom Josipu' autora o. Donalda H. Callowaya. U knjizi autor piše o štovanju svetog Josipa u cijelom svijetu. Mene su oduševila dva dijela u kojima se spominju Hrvati. Knjiga me je ponukala da dodatno istražim povijest štovanja svetog Josipa u našem narodu; plod toga rada i promišljanja jest ova krunica – pojasnio je.
Ćirak je objasnio izgled krunice. Na početku krunice nalazi se krbavski križ koji su nosili krbavski biskupi. Taj križ datira iz 13. stoljeća, to je križ stradanja, muke, ali i nade hrvatskog naroda.
Nadalje, don Krešo Ćirak ukratko je protumačio početak hrvatske pobožnosti prema svetom Josipu. Štovanje svetoga Josipa započelo je stradanjem dvojice hrvatskih velikaša: Zrinskog i Frankopana. Prijetila je opasnost da naš narod nestane s pozornice ljudske povijesti. Jedna žena imenom Helena Patačić zavjetovala se svetom Josipu, glavaru Svete Obitelji, da zaštiti hrvatski narod, kao što je štitio Mariju i Isusa. Na njezinu je inicijativu biskup Martin Borković kao saborski zastupnik predložio, a Hrvatski sabor jednoglasno izabrao svetog Josipa za zaštitnika hrvatskog naroda. Druga slika krunice jest slika dvojice biskupa, Josipa Stadlera i Petra Čule, dvojice biskupa koji su na razini Hrvatske i svijeta širili štovanje svetog Josipa. Mostarski biskup Petar Čule interventom na Drugom vatikanskom saboru, a vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler pokrenuo je 'Glasnik sv. Josipa' koji izlazi i danas.
– U središtu se nalazi slika Nacionalnog svetišta svetoga Josipa u Karlovcu. Smatramo kako je ovo kruna pobožnosti svetom Josipu u hrvatskome narodu. Bez ovoga je mjesta govoriti o svetom Josipu besmisleno. Dolazak u Karlovac i sjećanje je na blagopokojnog kardinala Franju Kuharića i na njegova predšasnika, bl. Alojzija Stepinca, za kojega smatram da je 'Josip 21. stoljeća' hrvatskog naroda, po svojim plodovima služenja i živoj svijesti naroda o njemu. Što je Josip bio u povijesti spasenja za Svetu Obitelj slično je bl. Alojzije bio kad je u pitanju sadašnjost i budućnost hrvatskog naroda – naglasio je.
Na medaljicama krunice nalazi se i samostan bosonogih karmelićanki sv. Josipa u Đakovačkoj Breznici koji je prema riječima Ćirka duhovna oaza hrvatskog naroda.
– Spominjem i svetište na riječkom Trsatu, naš hrvatski Nazaret, gdje je bila smještena Nazaretska kućica. U krunici spominjemo i Obrovac kao najstariju župu posvećenu sv. Josipu u hrvatskom narodu – nadodao je don Krešo Ćirak.
