Magistrica psihologije Ivana Stvorić na 'webinaru' pojasnila kako se osloboditi loših navika

U drugom ciklusu predavanja 'Obiteljskog četvrtka', koji organizira Bračno i obiteljsko savjetovalište Đakovačko-osječke nadbiskupije, Institut za novu evangelizaciju 'Sveti Ivan Pavao II.' i Povjerenstvo za brak i obitelj osječkih dekanata, u srijedu 25. studenoga 2020. održan je treći webinar putem ZOOM platforme s temom: 'Kako se riješiti svojih loših navika?' O temi je govorila Ivana Stvorić, magistrica psihologije, stručna suradnica Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja u Slavonskom Brodu, piše Nadbiskupija.

Predavačica je istaknula da su oko 40 – 45 % naših svakodnevnih ponašanja navike, odnosno nisu svjesne odluke jer se otprilike od jedne trećine do jedne polovice svih naših ponašanja ponavlja u istom fizičkom okruženju svakoga dana. Napomenula je kako možemo reći da je ljudski život zapravo zbroj navika, malih odluka i postupaka koje donosimo i poduzimamo svakoga dana, koji po sebi nisu ni dobri niti loši. Te stvari ponavljamo toliko često da ih činimo bez uključivanja svjesnog razmišljanja, automatizmom.

– Obično navike nastaju na osnovi ponašanja kojima želimo postići određeni cilj. Oblikovanjem određenih navika postajemo učinkovitiji. Koliko bi nam život bio stresniji i kompleksniji kad bismo sve svakodnevne aktivnosti morali činiti svjesnim donošenjem odluka i uključivanjem namjere, npr. kod pranja zubi, vožnje automobila, kuhanja i slično – rekla je predavačica Stvorić. 

Istaknula je kako postoje navike želje za hranom, pićem te neki drugi objekt žudnje kako bismo se utješili ili izbjegli neugodne osjećaje; navike distrakcije, koje preusmjeravaju našu pažnju na nešto uzbudljivije i zanimljivije, kao što su društvene mreže, gledanje TV-a i slično; navike pružanja otpora koje uključuju želju izbjegavanja nečega što smatramo neugodnim ili bolnim; navike neprestane jurnjave, stresa i brige, koje daju osjećaj zaposlenosti i akcije.

– Navike je teško promijeniti, a razlozi sežu daleko, milijune godina u prošlost, kad se preživljavalo u surovim uvjetima koji su nas oblikovali da izbjegavamo bol, a tražimo ugodu, odabiremo putove gdje ćemo morati uložiti najmanje truda gledajući trenutačne posljedice bez puno razmišljanja što će biti kasnije. Bol je bila povezana sa životno opasnim situacijama ili smrću, pa se njezino izbjegavanje kroz evoluciju pretvorilo u instinkte duboko utisnute u ljudskom mozgu te prenošene budućim generacijama. Mozak nam zato nekada reagira kao da živimo u kamenom dobu! Iz tog razloga njegovati zdrave navike može predstavljati izazov – rastumačila je psihologinja Stvorić.

Nadalje je naglasila kako u uklanjanju i zamjeni loših navika s dobrima možemo koristiti nekoliko strategija. Prvi je korak prepoznavanje uzroka loših navika – jer većina loših navika nastaje uslijed dosade i stresa. Stoga je važno biti iskren prema sebi i otkrivati razloge koji su stvorili navike. 

Kao zaključak, rekla je da je ključ za izgradnju dobrih navika ujedno i ključ za izgradnju nove osobnosti, jer naša trenutačna ponašanja odražavaju naš sadašnji identitet. Kako bismo trajno promijenili ponašanje, moramo početi vjerovati u nove stvari o samima sebi te graditi navike koje se zasnivaju na nama i našim vrijednostima.

– Zbog toga bismo trebali sami odrediti kakva osoba želimo biti i postati te koje su naše vrijednosti i pravila. Daljnji je korak je da to dokažemo sebi samima osobnim malim pobjedama. Kao pomoć u orijentaciji možemo se pitati: ‘Što radi osoba koja postiže rezultate koje vi želite imati?’ I najbolji griješe, skrenu s puta, ne rade baš uvijek sve kako znaju da bi trebali. Treba biti konstantan, a ne savršen! – zaključila je.