Misom zahvalnicom u varaždinskoj katedrali završeno 337. zavjetno hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj
Biskup Bože Radoš istaknuo je da hodočasnici iz Marije Bistrice ne dolaze isti, nego obnovljeni Božjim dodirom i ohrabreni za svakodnevni život.
Misom zahvalnicom koju je u varaždinskoj katedrali predslavio varaždinski biskup Bože Radoš, završeno je 337. zavjetno hodočašće vjernika grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj. Uz biskupa Radoša suslavili su umirovljeni biskup Josip Mrzljak, generalni vikar Antun Perčić, župnici, župni vikari gradskih župa te drugi svećenici Varaždinske biskupije, prenosi IKA.
Na početku misnoga slavlja biskup Radoš podsjetio je da su hodočasnici u noći s petka na subotu krenuli na tradicionalno zavjetno hodočašće prema Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke. Istaknuo je kako je to bio hod ispunjen molitvom, zahvalom i pouzdanjem u Boga, dok su dva dana provedena u svetištu bila vrijeme zajedništva, duhovne obnove i zahvaljivanja Gospodinu.
U homiliji je naglasio kako se hodočasnici vraćaju svojim svakodnevnim obvezama, ali ne i isti, jer svatko je na svoj način doživio Božji dodir i Njegovu dobrotu.
– Dolazimo u svetište sa svojim ranama, brigama i strahovima, vjerujući da Bog može dotaknuti ono što ljudske ruke ne mogu izliječiti – rekao je biskup, dodajući kako su brojni vjernici pred likom Majke Božje Bistričke povjerili svoje obitelji, bolesnike, pokojne i osobne nakane Njezinu zagovoru.
Tumačeći Evanđelje o ozdravljenju žene koja je bolovala od krvarenja i uskrišenju Jairove kćeri, biskup Radoš istaknuo je da je riječ o ''Evanđelju svetišta'', jer govori o čovjeku koji Bogu dolazi tražeći ozdravljenje i novi život. Usporedio je povjerenje hodočasnika s povjerenjem djeteta koje, kada se ozlijedi, najprije traži majčin zagrljaj, naglasivši da Marija uvijek vodi vjernike svome Sinu, jedinom istinskom Liječniku ljudskih rana.
Misa zahvalnica zaključila je trodnevni program 337. zavjetnog hodočašća Varaždinaca Majci Božjoj Bistričkoj, jedne od najstarijih i najdugovječnijih hodočasničkih tradicija u Hrvatskoj.