Mons. Kutleša predslavio Misu za mir u Ukrajini: ''Ono što vidimo na društvenom planu odraz je nutarnjeg siromaštva''

U koncelebraciji su bili đakovačko-osječki nadbiskup, mons. Đuro Hranić; gospićko-senjski biskup, mons. Zdenko Križić; predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a, mons. Ivica Pažin; nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, preč. Tomislav Markić te tajnici biskupa: vlč. Mišel Grgurić i vlč. Domagoj Lacković. Misu je uživo prenosio Hrvatski katolički radio, a na njoj su sudjelovali djelatnici ureda i ustanova Hrvatske biskupske konferencije. 

U propovijedi nadbiskup Kutleša istaknuo je kako sukob u Ukrajini ''osjećamo posebno teškim i bliskim srcu iz dva razloga, onog racionalnog jer se nalazi prostorno jako blizu, u Europi, na pragu našeg doma, ali i emotivnog jer smo i sami, pogotovo mi malo stariji, imali osobno iskustvo Domovinskog rata''.

U svjetlu tih događaja, ali i u svjetlu Božje riječi i korizmenog vremena, istaknuo je nadbiskup, s pravom se može postaviti tri pitanja: kakvo je trenutačno stanje čovječanstva? Jesmo li išta naučili iz prošlosti? Gradimo li, i kako gradimo, budućnost?

Navodeći s jedne strane ''globalizacijski napredak i uzlet društva'', nadbiskup Kutleša napomenuo je i kako u tom istom društvu vlada sve veća hladna i globalizirana ravnodušnost. ''Ravnodušnost na međunarodnoj razini, koja se ne vodi idejom općeg dobra i osjećajem za zajednički život, uvijek je posljedica hladnoće, ravnodušnosti i egoizma pojedinaca. Ono što vidimo na društvenom planu savršeni je odraz nutarnjeg siromaštva pojedinca. Kao što države ratovima i sankcijama brane nacionalne interese, pojedinci podvalama, licemjerjem, klevetama grozničavo brane osobne interese. Zloća, licemjerje, mržnja, osveta ne postoje u društvu same po sebi, one postoje samo u ljudskom srcu. ''Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle namisli, ratovi i svaka druga opačina'' (usp. Mk 7,23)., poručio je nadbiskup Kutleša i dodao da je čovječanstvu potrebno obraćenje srca, da promijeni i odbaci svoje krive kriterije i tumačenja svijeta i stvarnosti. ''Naše društvo potrebito je zaokreta i ozdravljenja koje samo Bog može donijeti''.

U tome pogledu, mons. Kutleša kazao je kako katolici, poput ''kvasca društva'', moraju buditi svijest da je ''ljudsko zajedništvo naše najdragocjenije blago''.

Nazvavši rat u Ukrajini ''porazom ljudskosti'', zagrebački nadbiskup koadjutor nadalje je kazao kako se ono najviše uočava u ''nesposobnosti da učimo iz pogrješaka prošlosti, pa smo osuđeni da prošlost stereotipno ponavljamo. Prisjetimo se samo vremena kada je nastajala enciklika svetog pape Ivana XXIII. 'Mir na zemlji – Pacem in Terris'. U svijetu je dominirao hladni rat i podijeljenost između kapitalizma i socijalizma, uočavao se snažan jaz između Istoka i Zapada koji je Kubanskom krizom gotovo završio nuklearnim ratom. Sveti Papa tada se obratio 'svim ljudima dobre volje', vjernicima i nevjernicima, upozorio je Crkvu da svijet gleda cjelovito, mimo granica i podjela, jer rat nije ničiji interes, a mir je plod pravednosti. Kako snažno i jednako aktualno odzvanjaju ove Papine poruke. S pravom se pitamo, jesmo li išta naučili?''

Aktualna situacija, primijetio je nadbiskup, poziva na izgradnju budućnosti s Bogom. ''Molitva je uključivanje Boga u problem''. Pozivajući se na naviješteno Evanđelje, nadbiskup je podsjetio: ''Bog nam garantira da ni jedna molitva nije uzaludna''.

''Mi molimo srcem, da se Bog smiluje nama, zaraćenim stranama i cijelom čovječanstvu. Ako molimo srcem, srce nas potiče na djelovanje. Solidarnost i konkretna materijalna pomoć znak je da je ‘molilo srce’, a ne samo pamet i usne. Jer srce promijenjeno vjerom i molitvom uvijek je konkretno, ‘ljubavlju djelotvorno’. Neka i naša molitva bude takva, pred Bogom ponizna i u ljubavi konkretna'', zaključio je nadbiskup Kutleša.

Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) pokrenulo je inicijativu da se tijekom korizme svakodnevno u jednoj biskupskoj konferenciji slave Mise za žrtve rata u Ukrajini i za mir u toj zemlji te je svakoj biskupskoj konferenciji dodijeljen jedan dan.