Mons. Uzinić otvorio Festu sv. Vlaha: 'Svetost znači dopustiti da budeš ljubljen od Drugoga i da ljubiš druge'
Ispred crkve sv. Vlaha mons. Uzinić progovorio je i o pozivu svih na svetost te je naglasio kako često poziv na svetost ne doživljavamo kao osobni poziv.
Festa sv. Vlaha 2021. godine otvorena je u utorak 2. veljače ispred zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku, podizanjem barjaka sv. Vlaha i pjevanjem himna sv. Vlahu. Parčev barjak podigli su festanjuli ovogodišnje Feste: Ivica Đurđević-Tomaš i Ivica Vrlić, a Himan sv. Vlahu izvela je klapa 'Kaše'. Festu je otvorio apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije, riječki nadbiskup koadjutor, mons. Mate Uzinić. Novi rektor crkve sv. Vlaha, don Hrvoje Katušić, pozdravio je okupljene i pročitao čestitke i pozdrave pristigle za ovogodišnju Festu koja se slavi u posebnim okolnostima.
Na svečanoj ceremoniji zbog epidemioloških mjera sudjelovao je manji broj vjernika i uzvanika, a oni koji su sudjelovali, morali su imati maske i poštovati fizičku udaljenost. Kako bi štovatelji sv. Vlaha i poštovatelji dubrovačke Feste, koja se nalazi na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, ipak mogli pratiti otvaranje, cijeli program prenosile su lokalne televizije, radiopostaje i portali te internetski kanali Dubrovačke biskupije.
Spomenuo je to u svom nagovoru mons. Uzinić, rekavši kako ovogodišnju Festu sv. Vlaha zbog pandemije Covid-19 slavimo pod posebnim uvjetima, u nešto skromnijem ozračju, ali s jednakom privrženošću i ufanjem u zagovor sv. Vlaha.
– Dok vama koji nas pratite putem interneta i televizije nedostaje fizička prisutnost i zajedništvo okupljene Parčeve Crkve u Gradu, nama nedostajete vi i vaša fizička prisutnost. Ali, vjerujem da i u ovim okolnostima možemo osjetiti snažnu duhovnu povezanost i zajedništvo jedni s drugima i svi zajedno s dragim nam svetcem – kazao je nadbiskup Uzinić.
Ove godine prošlo je 450 godina od obrane Korčule od Osmanlija po Gospinu zagovoru, pa će se zato na ovogodišnjoj Festi počastiti moreškanti s Korčule, kojima je povjereno nošenje baldahina s relikvijom svete Pelenice u procesiji. Prošlo je i 80 godina otkad je Festu sv. Vlaha predvodio bl. Alojzije Stepinac (1941.), koji je u svojoj propovijedi Festu sv. Vlaha promatrao u svjetlu triju postulata: katoličke istine, pravde te postulata časti i ponosa.
Budući da se ovom Festom priprema i za jubilarnu 1050. festu, koju će se proslaviti dogodine, riječki nadbiskup koadjutor dodao je kako je s bl. Alojzijem Stepincem tada u Dubrovniku bio njegov tajnik Franjo Šeper koji je 30 godina kasnije kao kardinal predvodio jubilarnu Festu 1972. godine. U njihovoj pratnji bila je delegacija grada Zagreba, predvođena dr. Ivanom Šubašićem, banom Banovine Hrvatske.
– Ovo je prigoda da se i u ovom slavlju molitvom povežemo sa svima koji su pogođeni razornim potresima na području Zagreba i Banovine te da ih preporučimo zagovoru našeg sv. Vlaha, biskupa mučenika, ali i bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, koji je svoju pastirsku službu vršio na tom području, a čija se relikvija čuva u Moćniku naše katedrale – rekao je mons. Uzinić.
Ispred crkve sv. Vlaha mons. Uzinić progovorio je i o pozivu svih na svetost te je naglasio kako često poziv na svetost ne doživljavamo kao osobni poziv. Mislimo da je to privilegirani poziv za posebne i osobito sposobne.
– Bogatstvo relikvija različitih svetaca, mnogima od kojih ne znamo ime, prenosi nam poruku da za svetost ne postoje posebne kvalifikacije, da ona nije rezervirana za savršene, da je to poziv koji je upućen svima. Svetost ne znači biti drugačiji čovjek od drugih, ne znači biti bezgrješan u svijetu grješnika, nego znači biti čovjek, sa svim svojim manama i slabostima, pa i sa svojom grješnošću, s Drugim, pod tim mislim na Boga, i za druge, pod tim mislim na braću i sestre ljude. Svetost, zapravo, znači dopustiti da budeš ljubljen od Drugoga i da ljubiš druge – poručio je.
Na otvaranju su sudjelovali splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Marin Barišić; splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, mons. Dražen Kutleša, te apostolski upravitelj Hvarske biskupije, mostarsko-duvanjski biskup, mons. Petar Palić te nekoliko svećenika. Sudjelovali su također dubrovački gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić s najužim suradnicima te izaslanici vlasti na višim razinama, zastupnici i predstavnici nekih drugih institucija.
