Na zlatomisničkom slavlju u Nacionalnom svetištu svetog Josipa, kardinal Bozanić blagoslovio novo svetohranište

Hrvatski zlatomisnici, njih 16, okupili su se kod Svetoga Josipa kako bi svečano obilježili svojih 50 godina vjernosti i službe Bogu. Hodočašće zlatomisnika, kao i svetu Misu, predslavio je kardinal Josip Bozanić 23. lipnja 2021. godine u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu.

Na početku misnog slavlja uvodne misli izrekao je mons. Stjepan Kožul, predstavljajući pedesetogodišnji svećenički hod ovogodišnjih zlatomisnika zaređenih u Zagrebačkoj prvostolnici 1971. godine. Zatim je poimence predstavio prisutne slavljenike: vlč. Zvonimira Martineza, umirovljenog svećenika Bjelovarsko-križevačke biskupije; vlč. Matiju Šprišića, umirovljenog svećenika Požeške biskupije; vlč. Stjepana Račića, umirovljenog svećenik Sisačke biskupije; vlč. Ivana Vugrinčića, župnika u Gornjem Mihaljevcu (Međimurje) iz Varaždinske biskupije. Predstavio je i zlatomisnike Zagrebačke nadbiskupije: mons. Zvonimira Sekelja i mons. Stjepana Kožula, kanonike Prvostolnog kaptola zagrebačkog; vlč. Zlatka Golubića, supsidijara u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu; vlč. Dragutina Mostečaka; vlč. Marijana Pavlenića; vlč. Stjepana Penića i vlč. Jurja Župančića, umirovljene svećenike; vlč. Franju Mezaka, župnika u Desiniću i dr. Josipa Beljana, suradnika 'Glasnika svetog Josipa'. Prisutni su bili i zlatomisnici franjevci: fra Ante Perković, OFM, na službi u Slavonskom Brodu; fra Josip Vrdoljak, djelatan u samostanu Svete Marije na Poratu; fra Mirko Gregov, djelatan u Franjevačkom samostanu u Ogulinu.

– Svetom Josipu Bog je povjerio ono najvrjednije što je imao, Isusa i Mariju. Isusa da se brine o Njemu, da ga odgaja, da mu bude otac pred zakonom i ljudima, iako zapravo nije Njegov otac, ali da se za Njega očinski brine. Također, da se svim srcem brine za Mariju, kao za ženu, iako nije bila njegova žena u punom smislu jer je bila od Boga osjenjenja, izabrana, i od Boga određena. I mi svećenici imamo slično poslanje. Svaki se svećenik brine da Isus bude nazočan u narodu i to po svetoj Euharistiji i da čuva Isusovu prisutnost, da se Isusu klanja, da upravo Njega približava narodu, da Isusa štuje kako bi ga mogli i drugi po primjeru svećenika štovati. Mi svećenici smo čuvari, jer čuvamo najvrjednije na svijetu: Isusa, Mariju i Crkvu. U toj Božjoj službi svećenik je svećenik od kraja svog života – kazao je između ostalog tom prigodom kardinal Bozanić te je okupljenim zlatomisnicima zahvalio za službu koju su vršili i za službu koju vrše i onu koju će do kraja svojega života vršiti u Crkvi.

Nakon svete Mise, kardinal Josip Bozanić, kojemu je ovo u Godini svetog Josipa treći posjet Josipovu svetištu, blagoslovio je novoizgrađeno svetohranište.

Poznato je da je mons. Marijan Radanović, graditelj svetišta, često govorio da je postojeće svetohranište u Nacionalnom svetištu svetog Josipa premalo u odnosu na veličinu crkve, i čekalo se prikladno vrijeme za izradu većeg svetohraništa. Zahvaljujući darovima Josipovih štovatelja, ta se ideja mogla ostvariti u ovo vrijeme.

Akademski grafičar, prof. Hrvoje Ljubić, kojemu je najpoznatije djelo sarkofag blaženog Alojzija Stepinca u zagrebačkoj katedrali, pristupio je izradi prednje i stražnje strane svetohraništa.

Prednja strana prikazuje posjet Trojice Abrahamu koji mu navijestiše da će njegova žena Sara za godinu dana roditi sina. Abraham će mu nadjenuti ime Izak. A u rodoslovlju Isusa Krista čitamo: 'Abrahamu se rodi Izak, Izaku se rodi Jakov... Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist.' Inspiracija je pronađena po jedinstvenom remek-djelu, ikoni Andreja Rubljova koja ne samo da je lijepo nego u sebi nosi i teološku dubinu i bogatstvo simbola. Na prednjoj vratnici svetohraništa lijepo  se vide Trojica oko stola na kojemu je kalež, a u pozadini simbolika grada Nebeskog Jeruzalema, u kojoj će ustrajniji prepoznati neke konture karlovačkog svetišta.

Zadnja strana prikazuje čin kad Isus pere noge apostolima prije posljednje večere; znak je izvanredne poniznosti koja ponajprije svećenika, a onda i svakog onoga koji pristupa otajstvu živoga Boga u prilici kruha – svetoj hostiji, poziva na poniznost i zahvalnost za dar božanske hrane. Sadržaj opisanih vratnica osmislila su dvojica prijatelja: mons. Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije i mons. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.

Vanjsku konstrukciju od kvalitetnog mramora izradio je majstor Stanko Sente, opisane reljefe u srebru i zlatu prof. Hrvoje Ljubić uz asistenciju Borisa Pokosa.

Ovim djelom Nacionalno svetište čuva novu vrijednu umjetninu te ponovno potvrđuje duhovno i kulturno odredište grada Karlovaca