Nadbiskup Devčić: 'Gdje god bili i što god radili, budimo glasnici Božje poruke spasenja'

Naslovnu svetkovinu gospićke katedrale, Navještenje BDM, u četvrtak 25. ožujka župa Gospić proslavila je svečanom Misom koju je predslavio riječki nadbiskup metropolit, mons. Ivan Devčić.

Na početku je biskup domaćin Zdenko Križić zaželio dobrodošlicu gostima i domaćim vjernicima te je  posebno pozdravio zadarskog nadbiskupa i predsjednika HBK-a, Želimira Puljića; nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije i apostolskog upravitelja Dubrovačke biskupije, Matu Uzinića; nadbiskupa koadjutora Splitsko-makarske nadbiskupije i apostolskog upravitelja Porečko-pulske biskupije, Dražena Kutlešu; šibenskog biskupa Tomislava Rogića, umirovljenoga šibenskog biskupa Antu Ivasa i kanonike Senjskog kaptola, ostale svećenike, redovnike, redovnice, bogoslove, sjemeništarce i sav puk Božji.

Nadbiskup Devčić na početku propovijedi osvrnuo se na aktualnu situaciju, i to ne samo našu nego i onu u cijelom svijetu, koju optimisti opisuju s ljepše strane, a pesimisti s ružne. 

– I jedni i drugi su, svaki sa svog gledišta, pristrani. Ako gledamo svijet obilježen pandemijom koronavirusa, potresima, svakovrsnim oblicima netolerancije, socijalnom i ekonomskom nejednakošću, u nebo vapijućim siromaštvom na jednoj, a luksuzom i bogatstvom pojedinaca i država na drugoj strani, sukobima i ratovima nema kraja, sve veća zagađenost zraka, vode i tla ozbiljno prijeti opstanku života na našem planetu, doista je teško biti optimist. U tom ozračju oni koji govore o dobrim vijestima i šire optimizam među ljudima i narodima, mogu izgledati kao neki izvanzemaljci – kazao je nadbiskup Devčić. 

Kazao je kako danas očito, mnogo teže biti optimist nego pesimist, a zar je ikad bilo drukčije? Upitao se zar je ikad postojalo vrijeme kada je lakše bilo biti optimist nego pesimist? 

– Sjetimo se starozavjetnog Propovjednika koji je davno napisao: 'Ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost!' (Prop 1,1,). Kako vidimo, čovjeku se još u davno vrijeme činilo uzaludno svako nastojanje oko promjene sebe i svijeta u kojem živi. U naše vrijeme postoje mnogi koji svjetsku stvarnost gledaju kroz crne naočale te ju nikako ne mogu i ne žele promijeniti. Za njih nema ničega što bi ih potaknulo na promjenu da sebe i svijet počnu promatrati s vedrije strane, zato će ustrajati u svom pesimističnom, crnilom obojenom shvaćanju sebe i svijeta u koji su uronjeni – rekao je nadbiskup Devčić.

Istaknuo je kako čovjek ulaže silne napore da ovlada svijetom pomoću znanosti i tehnike, ne ustručavajući se, ako je potrebno, upotrijebiti i silu. Dodao je kako su se tim ciljem vodile krvave revolucije, kao i mnogi ratovi, a rezultat je uvijek bio isti: pustoš, bijeda, beznadnost, besperspektivnost. 

– Tako smo se danas našli, unatoč nevjerojatnoj razvijenosti znanosti i tehnike, a time i moći kojom raspolažemo, u lošijem i opasnijem položaju nego što smo bili prije znanstvene i tehničke revolucije. Blagovijest znači 'dobra vijest'. Dobra je, ne zato što nam ju je poslao netko od ljudi, neki prijatelj ili moćnik ovoga svijeta, nego sam Bog. On, vidjevši našu nemoć u koju smo upali kad su se naši praroditelji, podlegavši đavolskoj kušnji, odvratili od Njega, svoga Stvoritelja, nije nas zbog toga odbacio, niti nas je prepustio sudbini koju smo si sami izabrali, nego nam po anđelu, svom glasonoši, javlja da nam šalje svoga jedinorođenog Sina koji će nas spasiti. To je doista, blaga, dobra vijest, jer Onaj koga nam šalje nije neki od patrijarha ili proroka, nije čak ni anđeo, nego jedinorođeni Božji Sin kojeg će Djevica Marija začeti po Duhu Svetom. Dakle, svog jedinorođenog Sina, ono što mu je najvrjednije i najmilije, Bog nam šalje za Spasitelja. Toliko je velika Njegova ljubav prema nama, svojim grješnim stvorenjima. Njegovo rođenje označava početak novog svijeta i čovjeka. Zato je Njegov dolazak u Knjizi Otkrivenja najavljen riječima: 'Evo, sve činim novo!' – rekao je nadbiskup Devčić.

U nastavku propovijedi kazao je da nam je, kad smo se borili za oslobođenje i međunarodno priznanje naše države, bila dragocjeni svaka pomoć, svaki posjet ili barem verbalna podrška, a ovaj nas blagdan potiče na zahvalnost Bogu, Ocu svih ljudi, najmoćnijem i najvjernijem prijatelju i dobročinitelju ljudskog roda, jer nam je za pomoćnika, Spasitelja i Učitelja, darovao svoga jedinorođenoga Sina. 

– Dakako, ovaj nas blagdan poziva i na zahvalnost Bl. Djevici Mariji koja je prihvatila Božji poziv da bude Majka našeg Spasitelja. Bog je stvorio svijet i sva bića u njemu bez ičije pomoći, ali da bi spasio svoja stvorenja, potrebna mu je pomoć Njegovih razumom i slobodnom voljom obdarenih stvorenja kojima je od početka povjerio brigu za sve što je stvorio, istaknuo je propovjednik. Izvršavajući Očevu volju, Isus, jedinorođeni Sin Božji, poistovjećuje se s nama i postaje nam u svemu sličan, osim u grijehu. Ne prestajući biti Sin Božji, On postaje i Sin Čovječji, i kao takav jednako je vjeran Bogu i nama. Sjetimo se kako su nam za vrijeme Domovinskog rata mnogi pomagali. Neki su to činili dovozeći nam razne životne potrepštine, a drugi uključujući se neposredno u obranu. A kad je rat završio, vratili su se odakle su došli. A Isus je i dalje ostao s nama, ništa manje blizak i solidaran nego što je bio kad nam je bilo najteže – istaknuo je. 

Napomenuo je kako je On pouzdan i stalan pomoćnik i zaštitnik, čija je riječ vječna. Dodao je kako je s nama bila i ostala Njegova Majka Marija koja je i naša nebeska Majka i Kraljica, Utjeha žalosnih, Prijestolje mudrosti, Ogledalo pravde i Uzrok naše radosti. 

– Ona nam je, zajedno s našim Spasiteljem Isusom Kristom, kojeg je rodila, primjer kako s Bogom surađuje u izgradnji novog svijeta, neba i nove zemlje, tj. u obnovi u Bogu i s Bogom svega stvorenoga. Čuli smo u današnjem Evanđelju kako je anđeo pozdravio Mariju svečanim i uzvišenim riječima: 'Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!' Čuvši te riječi, Ona se smela i nastavila je razmišljati o njihovu značenju. A kako se ne bi smela kad je shvatila da je od Boga obdarena više nego itko od Božjih izabranika, jer upravo će Ona roditi Spasitelja kojeg je Bog obećao nakon grijeha prvih ljudi. Ona, kao zastupnica Božjega naroda i cijelog čovječanstva, prihvaća Božji poziv i odgovara anđelu koji joj je priopćio tu radosnu vijest: 'Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!' Taj Njezin odgovor Bogu je za Njega i za nas dobra, blaga vijest, tj. Blagovijest – naglasio je mons. Devčić.  

Nadbiskup Devčić završio je propovijed riječima kao su mnogi kršćanski vjernici, slijedeći Marijin primjer i jačani milošću Božjom, također stavljali na raspolaganje Bogu za Njegovu obnovu svega stvorenja. 

– Po toj raspoloživosti koja je rađala plodovima istinske obnove čovjeka i svijeta, oni su bili također blagovjesnici, tj. donositelji dobre, radosne vijesti za sve dobronamjerne i Bogu odane ljude. Oni su, potpomognuti Božjom milošću, zajedno s Marijom bili i ostali 'mundi melioris origo', tj. 'početak boljeg svijeta.' Molimo ih da nam svojim zagovorom pred Božjim prijestoljem pomognu da, gdje god bili i što god radili, uvijek i svuda budemo glasnici Božje poruke spasenja, kako bi ona mogla doprijeti do svakog ljudskog srca i pokrenuti sve ljude dobre volje na zauzimanje za izgradnju boljeg svijeta. Posebno molimo da takvih ljudi bude što više u našoj Lici i u cijeloj našoj domovini. Marija, koja je početak boljega svijeta, neka nam bude uzor suradnje s Božjom voljom i majčinske brige za svakog čovjeka, kako bi se našim djelovanjem i postupcima svijetom širila Kristova blaga i radosna vijest spasenja – zaključio je nadbiskup. 

Na kraju svete Mise župnik Mario Vazgeč pozdravio je okupljene, posebno domaće župljane, i čestitao svima dan Blažene Djevice Marije, zaštitnice župe. Zahvalio je katedralnom zboru i posebno nadbiskupu Devčiću koji je predvodio slavlje, a uime župljanke u narodnim nošnjama predale su mu košaru s ličkim specijalitetima i sliku sv. Josipa.

Biskup Križić također je zahvalio svima i najavio je da su pripremili dar i nadbiskupu Uziniću, budućem metropolitu riječkom, 'neka se nauči na ličke pripravke'.

U povodu proslave župnoga blagdana Navještenja Gospodinova, u gospićkoj katedrali upriličena je trodnevna priprava koju su predvodili biskupov tajnik i kancelar Mišel Grgurić, rektor katedrale i domaći župnik Mario Vazgeč i župni vikar Domagoj Tujmer.