Nadbiskup Kutleša: "Najveće poštovanje Papi možemo iskazati ako živimo ono što nas je učio"

O životu, nasljeđu i duhovnom značaju Svetog Oca Franje u razgovoru za Laudato TV, za emisiju "Izdvojeno", govorio je zagrebački nadbiskup i metropolit te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Dražen Kutleša, koji je izrazio osobnu zahvalnost i duhovno poštovanje prema Papi.

Smrt pape Franje, 266. nasljednika svetoga Petra, duboko je potresla Katoličku crkvu i njezine vjernike diljem svijeta. U vremenu koje traži svjedoke autentičnosti, papa Franjo ostao je trajni znak evanđeoske blizine, čovjek koji je Crkvi i svijetu vraćao ljudskost. Njegov pontifikat obilježila je jednostavnost, blizina čovjeku i neumorno zalaganje za siromašne, marginalizirane i za obnovu duhovnog lica Crkve.

“Smrt je uvijek nepozvani gost, čak i kad je očekivana. Iako smo posljednjih mjeseci pratili Papino zdravstveno stanje, i bili svjesni njegove dobi i poteškoća, trenutak smrti uvijek nas iznenadi. Tako je i sada, jer ne gubimo samo poglavara Katoličke crkve, već i pastira koji nas je svojom prisutnošću hrabrio i vodio. Njegov odlazak pogodio je cijelu Crkvu, ali nas istovremeno potiče na molitvu, zahvalnost i nadu u uskrsnuće'', kazao je na početku nadbiskup Kutleša.

Istaknuo je da papa Franjo nije bio samo poglavar, već i simbol jedinstva Crkve, čovjek koji je znao slušati, razumjeti i donositi poruke koje su doticale srce.

“Osobno sam imao milost susresti ga više puta, a njegova otvorenost i srdačnost ostali su mi duboko urezani u sjećanje. Njegova jednostavnost bila je izraz veličine, a njegova poniznost snaga koja nadahnjuje. Posebno sam mu zahvalan jer me je imenovao nadbiskupom Splitsko-makarske nadbiskupije, a potom i zagrebačkim nadbiskupom”, dodao je.

Govoreći o teološkim i pastoralnim naglascima pontifikata, Kutleša je izdvojio Papinu predanost milosrđu, siromaštvu i ekologiji.

“Godina milosrđa koju je proglasio 2015. bila je poziv da se Crkva vrati svojoj srži – da bude dom milosrđa za svakog čovjeka. Govorio je o Crkvi siromašnoj i za siromašne, o potrebi da pastiri mirišu po svojim ovcama, da budu blizu ljudima, da ne promatraju svijet svisoka, već da se susreću s onima koji trpe. Bio je vjeran svome poslanju i dosljedan evanđeoskoj poruci”, naglasio je nadbiskup.

Posebno se osvrnuo i na Papinu brigu za okoliš, sadržanu u enciklici Laudato si’, kao i na njegovu posljednju encikliku C’est la confiance (Dilexit nos), koju naziva duhovnim testamentom.

“Ta enciklika snažno me se dojmila. Papa nas poziva da se vratimo srcu, da obnovimo onu ljudsku i kršćansku osjećajnost koju smo, čini se, kao društvo izgubili. Poziva na jednostavnost, razboritost i vjeru”, rekao je mons. Kutleša, dodavši kako mu se čini da današnji čovjek sve češće trči za velikim idejama, zaboravljajući temeljne vrijednosti.

U povodu smrti Svetog Oca, Zagrebačka nadbiskupija organizirat će Misu zadušnicu na razini cijele nadbiskupije u četvrtak 24. travnja, a svaki svećenik pozvan je da prikaže svetu Misu za pokojnog papu Franju. Posebno značenje dobiva i iduća nedjelja, 27. travnja, kada se slavi Nedjelja Božjeg milosrđa – svetkovina koju je papa Franjo osobito promicao.

“Odredili smo da toga dana svaki svećenik u propovijedi posveti pažnju papinskoj službi i u molitvi preporuči papu Franju Božjem milosrđu, kojemu se cijelim srcem povjeravao i koje je neumorno propovijedao. Njegova ljubav prema milosrđu bila je autentična i duboka, a Božje milosrđe doživljavao je kao ključ duhovne obnove svijeta”, rekao je nadbiskup.

Zaključno, nadbiskup Kutleša pozvao je vjernike da ne ostanu samo u žalovanju, nego da žive ono što je papa Franjo naučavao.
“Crkva nastavlja svoje poslanje. Papa Franjo završio je svoje, ostavio nam je primjer i nadahnuće. Na nama je da budemo njegovi produženi glasovi i ruke. Kao što su apostoli nakon Isusova uzašašća nastavili širiti Radosnu vijest, tako i mi danas trebamo biti apostoli milosrđa, jednostavnosti i vjere. Najveće poštovanje Papi možemo iskazati ako živimo ono što nas je učio”, zaključio je nadbiskup Kutleša, pozvavši vjernike na molitvu i sjećanje na Svetog Oca, uz pouzdanje u Božje milosrđe i uskrsnu nadu.

“Njegova jednostavnost, poniznost i blizina ostaju nam kao baština. Najviše ćemo ga poštovati ako nastavimo njegovim putem”, zaključio je mons. Dražen Kutleša.