Nadbiskup Kutleša posvetio župnu i samostansku crkvu Majke Božje Lurdske u Zagrebu

Koncelebrirali su provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, fra Marko Mrše; dekan Maksimirsko-trnjanskog dekanata, preč. Josip Golubić; gvardijan Samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu, fra Bože Vuleta; župnik, fra Ante Bešlić; provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, fra Milan Krišto; rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, preč. Željko Tanjić te ostali okupljeni svećenici.

Na početku slavlja pozdrav je uputio gvardijan, fra Bože Vuleta, kazavši kako je ovaj crkveni objekt podignut 1970-ih godina u vrijeme hrvatskog proljeća, a "cjelovitim je uređenjem u zadnjih sedam godina doživio svoje proljeće. Već gotovo dvije godine župna zajednica Majke Božje Lurdske u ovoj crkvi slavi Boga i utječe se svojoj nebeskoj zaštitnici, a danas, činom posvećenja, ovaj će blagoslovljeni prostor postati, možemo slobodno reći, sakrament, tj. materijalni znak žive Crkve, svih nas koje Duh Sveti ujedinjuje u jedno Tijelo, kojem je glava Krist."

Nakon gvardijana arhitekti dovršetka i uređenja crkve, dr. Zorana Sokol Gojnik i dr. Igor Gojnik, predstavili su ovo arhitektonsko djelo. "Susret sa zatečenom i u velikoj mjeri nedovršenom građevinom u kontekstu titulara Majke Božje Lurdske vrlo nam se brzo nametnuo kao slika Gospe u lurdskoj špilji. I tako smo odlučili da Majka uđe u svoju špilju ovdje u Zagrebu putem prostora koji će evocirati Njenu mekoću, nježnost i majčinski zagrljaj kao odsjaj osjećaja koji je doživjela Bernardica prilikom ukazanja", istaknuli su i dodali kako bi željeli da "ovaj, ljubavlju i vjerom stvoren prostor, bude poticaj za uranjanje u Božju providnost, u božanski život i u dar Njegova spasenja."

Nadbiskup Kutleša potom je blagoslovljenom vodom poškropio narod i oltar.

U homiliji nadbiskup je kazao kako je ovo poseban dan za vjernike ove župe, franjevačku zajednicu koja skrbi za njihove duhovne potrebe, za grad Zagreb, ali i cijelu domovinu zbog pobožnosti koju naš narod iskazuje Majci Božjoj. "Danas ovdje imamo živu Crkvu, zajednicu vjernika koja živi i daje plodove pobožnosti i svetosti. Posveta ovog bogoslužnog prostora izvanjska je kruna i pokazatelj onoga što Crkva u svojoj biti jest", dodao je.

Nadbiskup je nadalje istaknuo važnost Božjeg zakona, pravo značenje hrama te klanjanje u Duhu i istini. "Vjernost Božjem zakonu temelj je zajedništva i istinske radosti", rekao je nadbiskup Kutleša i nastavio: "Istinska posveta crkve je u obraćenim srcima vjernika."

Govoreći o pravom značenju hrama, nadbiskup je naglasio kako je u zdanje ove crkve utkan život fra Ante Antića, istaknuvši: "Koliko je samo plodova pobožnosti, plodova posebne svetosti u srcima vjernika posredovao ovaj mali brat velike duše. Poznato je da je otac Ante imao dar čitanja srdaca, zato je u konkretnim ljudskim sudbinama prepoznavao duboku čovjekovu čežnju i glad za Bogom."

Na kraju homilije nadbiskup Kutleša kazao je kako je današnja posveta crkve prilika "da posvijestimo kolike milosti primamo slaveći svakodnevno u ovom prostoru presvetu Isusovu žrtvu, žrtvu novoga i vječnoga saveza. Mi danas Bogu prinosimo zahvalnu pjesmu za blagoslove koje smo primili i posvećujemo ovaj dom molitve Njemu na slavu. Neka ovo bude mjesto gdje ćete svakodnevno prepoznavati svoju i Isusovu žeđ i odakle će teći rijeke milosti za ovaj grad, naše obitelji, domovinu i cijeli svijet tako potreban Njega i zaštite Majke Božje."

Uslijedila je posvetna molitva, nakon koje je nadbiskup izlio krizmu i pomazao oltar, a provincijal, fra Marko Mrše, i dekan, preč. Josip Golubić, pomazali su posvetne križeve na stijenama crkve.

Nadbiskup Kutleša na kraju misnoga slavlja potpisao je Povelju o posveti crkve koja je potom pročitana, dok je zahvalni govor uputio provincijal Mrše. "Imamo razloga klicati Gospodinu, radovati se u Njemu, zahvaljivati mu jer nam je On darovao ovaj dan, ovaj događaj i ovo slavlje posvete crkve Majke Božje Lurdske", kazao je i zahvalio nadbiskupu Kutleši, "uz zanimljiv podatak: ovo je prva crkva koju je mons. Kutleša posvetio otkad je postao zagrebački nadbiskup, i to nam je izuzetna čast." Provincijal Mrše zahvalio je i nadbiskupu u miru, kardinalu Josipu Bozaniću, na potpori u dovršetku crkve; zatim fra Ivanu Maletiću, zaduženom od strane Provincije za ovaj projekt; fra Anti Crnčeviću na doprinosu za uređenje crkve kao liturgijskog prostora, arhitektima, izvođačima radova, donatorima i dobročiniteljima te svima koji su na bilo koji način sudjelovali u dovršetku i uređenju crkve Majke Božje Lurdske. U ime župne zajednice nadbiskupu je uručen prigodni dar.

Pred kipom Majke Božje Lurdske nadbiskup Kutleša potom je izmolio Molitvu za župnu zajednicu, a prije završnog blagoslova svima je zahvalio i župnik, fra Ante Bešlić. Misno slavlje pjesmom je animirao župni zbor Majke Božje Lurdske, u zajedništvu sa zborom "Otac Ante Antić".

Kamen-temeljac za kriptu crkve blagoslovio je zagrebački nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac 25. ožujka 1936., a Župu Majke Božje Lurdske osnovao je 8. prosinca 1942. godine. Gradnja crkve nad kriptom započinje 1970. godine, a glavni projekt dovršetka i uređenja crkve arhitekata Zorane Sokol Gojnik i Igora Gojnika prihvaćen je 2014. godine. Od siječnja 2022., preseljenjem iz kripte, u crkvi Majke Božje Lurdske započinju redovita liturgijska slavlja.