Obilježena 79. obljetnica stradanja stanovnika Zrina

Sedamdeset i deveta obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u nedjelju 11. rujna u Zrinu. Već tradicionalno, od 1996. godine, preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. te 10. rujna 1943. godine, kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Zrinjana, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Program obilježavanja započeo je molitvom pred križem podno staroga grada, a slijedio je mimohod do spomen-crkve Našašća Sv. Križa, ispred koje je misno slavlje predslavio predsjednik HBK-a, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupskim vikarom i ravnateljem Zaklade za Zrin, mons. Markom Cvitkušićem, biskupijskim ekonomom, mons. Zdravkom Novakom, domaćim župnikom, vlč. Stjepanom Filipcem, ravnateljem Hrvatskog Caritasa, fra Tomislavom Glavnikom, provincijalom Hrvatske kapucinske provincije, fra Jurom Šimićem i vlč. Josipom Banom.

Ova obljetnica okupila je hodočasnike pristigle iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognane Zrinjane i njihove potomke, a slavlju su nazočili i predstavnici vlasti. Na početku, sve okupljene, a posebno Zrinjane i potomke prognanih Zrinjana koji ovdje oplakuju svoje najmilije, pozdravio je biskup Košić pozvavši na molitvu kako se ove nevine žrtve nikad ne bi zaboravile.

U homiliji, nadbiskup Puljić rekao je kako se o ovom i stotinama drugih mjesta diljem Hrvatske, gdje su još uvijek opipljivi zločini komunističkoga režima, desetljećima šutjelo i strogo branilo povijesno istraživanje kako se ne bi saznala istina o stradanjima.

''S pravom je kod blagoslova ove crkve kardinal Bozanić kazao kako to spomen-slavlje nije revizija, nego vizija povijesti, a nju smo dužni prenositi mlađim naraštajima, jer oni moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. U protivnom, dogodit će se izvrtanje istine i povijesnih činjenica, poput kleveta o časnim sestrama sv. Vinka koje su navodno mučile djecu s Kozare, a Srpska pravoslavna crkva, na prijedlog Gornjokarlovačke eparhije, namjerava ih proglasiti velikomučenicima, a časne sestre optužuju da su bile članovi zločinačke organizacije. Stoga je vrhovna poglavarica, č. s. Miroslava, prošlih dana izjavila kako ju pogađa nepravda i nezahvalnost Srpske pravoslavne crkve, jer tijekom punih 90 godina nazočnosti sestara u karlovačkoj bolnici, nikada nisu bile optuživane. A sada za svoj nesebičan i požrtvovan rad sestre dobivaju kao zahvalu laž i klevete.  Ovaj pohod Zrinu sa sjećanjem na 291 ubijenog Zrinjana podsjeća me na godišnje obilježavanje žrtava na otočiću Daksi, nadomak Dubrovnika, gdje su u noći između 24. i 25. listopada 1944. partizani ubili 52 čovjeka različitih zvanja i godišta. Među njima su bili trgovci, svećenici, redovnici, strojari, novinari, profesori, vojni službenici, odvjetnici, podvornici, činovnici, tapetari, vozači, ljekarnici, ratari, listonoše, studenti, vjeroučitelji, umirovljenici, kapetani. Cijeli spektar različitih zvanja. Otočić Daksa, na kojem je nekada bio franjevački samostan i gdje je Đivo Gundulić spjevao poznate ''Suze sina razmetnoga'', Dubrovčanima je to mjesto bilo i ostalo sveto, baš zbog stradanja tolikih nevinih ljudi. Među njima je bio i tadašnji gradonačelnik Koprivica i sedam vrijednih i zauzetih svećenika. U prva vremena kršćani su takva mjesta obilježavali i okupljali se na njima. A posjet tim mjestima nazivali su 'pohod pragovima' ('visitatio ad limina'). Jer tu, preko tih pragova, mučenici i stradalnici zakoračili su u vječni život i čuli utješni Spasiteljev glas: ''Slugo dobri i vjerni, uđi u radost Gospodara svoga'', istaknuo je nadbiskup, poručivši kako je puno takvih 'pragova' diljem naše domovine, a i šire, posebice u Sloveniji i BiH. 

U nastavku, ustvrdio je kako Zrin, Macelj, Bleiburg, Daksa itd. mogu poslužiti kao paradigma okrutnog stradanja bez suda i mogućnosti žalbe stradalih.

''A progoni i stradanja vjernika tijekom dvadesetog stoljeća proizveli su veliku sjetvu mučenika diljem Europe, pa je tijekom Jubileja Crkve (2000.) sv. Ivan Pavao II. pozvao mjesne Crkve da učine sve da se ne prepusti zaboravu spomen onih koji su trpjeli za vjeru i Crkvu. Pozvao je i potaknuo sve da se prikuplja potrebita dokumentacija o njihovu stradanju i svjedočenju. A znamo da je dvadeseto stoljeće, usprkos silnom napretku znanosti i drugim dostignućima, ostalo upamćeno u povijesnim kronikama kao 'mračno stoljeće dugih sjena, užasnog nasilja i strašnih pokolja''', kazao je nadbiskup Puljić.

Nakon popričesne molitve riječi zahvale u ime Zrinjana izrekao je biskup Petanjak. On je zahvalio nadbiskupu Puljiću na dolasku i izrečenim riječima, ali i domaćem biskupu Košiću na tome što ustrajno drži uspomenu na Zrin i Zrinjane.

''Vrijeme ide i sve je manje onih kojima u osobnoj iskaznici piše da su rođeni u Zrinu. Na nama je mlađima, i onima još mlađima od nas, da održimo uspomenu na one koji su ovdje živjeli i koji su ovu zemlju zalili svojom krvlju'', poručio je biskup Petanjak. 

Nakon svete Mise održana je i komemoracija žrtvama Zrina te su pod križ položeni vijenci i zapaljene svijeće.