Održan prvi susret svećenika Varaždinske biskupije na početku nove pastoralne godine
Prvi mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije u novoj pastoralnoj godini održan je u ponedjeljak 22. rujna u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije u Varaždinu. Tema susreta bila je Crkva pred pozitivnim i negativnim izazovima društva u kojem živimo, o kojoj je govorio doc. dr. sc. Anto Mikić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, zamjenik pročelnika Sveučilišnog odjela za komunikologiju i glavni urednik Bitno.neta.

Susret je započeo pozdravom biskupskog vikara za kler vlč. Anđelka Košćaka te molitvom Trećega časa, a nakon čitanja evanđeoskog ulomka liturgije dana okupljenim se svećenicima obratio biskup Bože Radoš.
Biskup je, polazeći od evanđeoske slike svjetiljke, naglasio odnos unutarnjeg i vanjskoga života. Svjetlo Kristovo ne smije biti skriveno, nego stavljeno na svijećnjak da svijetli svima, posebno onima koji traže put i žele ući u zajedništvo. Kristova kuća otvorena je za sve, a njegovo svjetlo poziv je svima da uđu.
Isusove riječi o tajni podsjećaju da ništa skriveno neće ostati neotkriveno: ono što se živi u nutrini mora izići na van i očitovati se u životu. Kao što se na Mojsijevu licu očitovala blizina s Bogom, tako i lice i život Kristovih učenika trebaju svjedočiti svjetlo.
Biskup je povezao svjetlo i s našim sjenama. Sjena postoji samo ako je prisutno svjetlo, što je svjetlo jače, to je i sjena izraženija. To znači da i naše slabosti, nedostaci i nesavršenosti ne moraju biti zapreka Kristovom djelovanju, nego mogu postati prostor kroz koji se očituje njegova prisutnost.
Podsjetio je na prizor iz Djela apostolskih kada bolesnici traže da na njih padne barem Petrova sjena. Sama sjena nema moć, ali ona svjedoči da je Petar u blizini svjetla, Krista. Tako i naše sjene pokazuju da svjetlo nije daleko. Bog može liječiti i jačati ljude upravo preko naših slabih mjesta, ako ih živimo u njegovoj prisutnosti.
Na kraju je biskup potaknuo svećenike da budu svjedoci Svjetla u svijetu. To se ostvaruje tako da se približimo Kristu, on sam pronalazi način kako će svjetiljku našega života postaviti na mjesto gdje može svijetliti drugima: u župi, biskupiji, u svakodnevnom djelovanju Crkve.
Nakon biskupova nagovora i završetka molitve vlč. Košćak predstavio je temu svećeničkog susreta. Istaknuo je kako Crkva kroz povijest nikada nije bila pošteđena teškoća, osporavanja i napada, no to ne smije biti razlog za malodušnost. Pozvani smo ostati vjerni Duhu Svetome i Kristovoj riječi, kako bi naše svjedočanstvo bilo ukorijenjeno u istini.
Predstavio je predavača, doc. dr. sc. Antu Mikića, komunikologa s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, urednika portala Bitno.net-a koji je pozvan svojim izlaganjem pomoći bolje razumjeti suvremenu stvarnost, osobito u svijetu medija, te ukazati na važnost aktivnog sudjelovanja Crkve u promicanju i zaštiti dostojanstva čovjeka.
Dr. Ante Mikić u svom je predavanju na temu Crkva pred pozitivnim i negativnim izrazima društva u kojem živimo istaknuo kako Crkva uvijek djeluje unutar konkretne društvene stvarnosti i od nje ne može pobjeći. Na početku je naglasio da se njegovo izlaganje temelji na osobnim uvidima, usmjerenima na ono što se njemu čini posebno važnim.
Govoreći o društvu, naglasio je da ga čine ljudi povezani odnosima, ulogama i kulturom, te da nijedno društvo ne može opstati bez kohezivnih elemenata, onoga što ga drži na okupu. Nekada je to bila vjera, no u sekulariziranom društvu to više nije samorazumljivo, a čini se i kako nedostaju i drugi kohezivni elementi poput vrijednosti, normi, a često i zajedničkog jezika jer se stječe dojam da se ne razumijemo u osnovnim pojmovima.
Mikić je upozorio i na opasnost virtualnih zajednica koje stvaraju privid povezanosti, kao i kriza povjerenja u institucije poput obitelji, Crkve ili znanstvenih ustanova, što duboko narušava tkivo društva. Ljudi traže nove oblike pripadnosti ondje gdje se osjećaju prihvaćenima, dok zajednička društvena vizija slabi, osobito nakon što su u Hrvatskoj ostvareni veliki ciljevi poput neovisnosti, ulaska u EU i NATO.
Predavač je poseban naglasak stavio na izazove pred Crkvom: društvene i svjetonazorske podjele koje prijete dijalogu te demografske i migracijske procese koji mijenjaju stvarnost. Istaknuo je kako se i u crkvenoj stvarnosti osjeća manjak dijaloga kako s onima izvan Crkve tako i unutar crkvene zajednice. Umjesto otvorene razmjene mišljenja često prevladavaju zatvoreni „kuloari“. Kritički se osvrnuo na dva segmenta: na teologe koji su premalo prisutni u javnosti i na pretjerano religiozne skupine vjernika koje grade „paralelne Crkve“ odvajajući se od zajedništva i crkvene institucije.
U govoru o javnom prostoru, koji danas uvelike oblikuju mediji, dr. Mikić je naglasio nekoliko važnih principa. Javna sfera mora biti prostor jednakosti u kojem nitko nema privilegiran položaj, nego svatko ima pravo sudjelovati i iznijeti svoj stav. Ona također mora biti dostupna svima, bez zatvorenosti i isključivanja bilo koje skupine. Uz to, javni govor treba biti razumljiv, oblikovan tako da ga mogu shvatiti i oni koji ne dijele iste vjerske ili stručne pretpostavke. U suprotnom, javna komunikacija gubi smisao i postaje zatvorena unutar uskih krugova.
Na primjeru moljenja krunice na trgovima, Mikić je kazao kako se u praksi vidi napetost između legitimnog prava na javno svjedočenje i pitanja otvorenosti javnog prostora. Krunice jesu izraz vjere, ali se istodobno postavlja pitanje razumljivosti, kako ih percipiraju oni koji nisu vjernici. U tom smislu, javni govor Crkve mora uvijek tražiti ravnotežu: zadržati svoju autentičnost, ali ostati komunikativan i otvoren.
Profesor Mikić istaknuo je važnost zajedničkih tema za dijalog u pluralnom društvu. Prva je dostojanstvo ljudske osobe, vrijednost koja nadilazi ideološke razlike i omogućuje općeljudski konsenzus. Druga je jezik dobrohotne ljubavi, kojim se istina izražava na način koji gradi, a ne razdvaja. Treća je suradnja na zajedničkim područjima, poput brige za siromašne, zaštite okoliša i promicanja mira, gdje Crkva može surađivati sa svima i svjedočiti svoje poslanje kroz konkretna djela.
Zaključno, profesor Mikić ukazao je na izazove demografije i useljavanja, naglašavajući kako promjene u broju, strukturi i sastavu stanovništva zahtijevaju promišljeno i pravedno društveno djelovanje. Istaknuo je da Crkva ima važnu ulogu kao prostor nade, gdje se promiče solidarnost, uključivost i zajedništvo. Crkva može pružiti moralnu i duhovnu podršku pojedincima i zajednicama, potičući odgovoran odnos prema društvenim promjenama te jačajući osjećaj pripadnosti i međusobne odgovornosti u suočavanju s izazovima današnjice. Uslijedio je dio susreta s obavijestima iz pojedinih biskupijskih ureda i ustanova. Najprije je vlč. Damjan Koren pozvao svećenike na duhovne vježbe u terminu koji je rezerviran za svećenike u Duhovnom centru Veternica te progovorio o izazovima školskog vjeronauka. Potom je vlč. Petar Mlakar pozvao na program susreta za mladiće u Ludbregu koji organizira biskupijsko Povjerenstvo za pastoral duhovnih zvanja i ministranata na čelu s vlč. Ivicom Cujzekom. Ravnatelj biskupijskog Caritasa Elvis Gotal iznio je rezultate projekta Hrvatskog Caritasa „Spasi kunu od propasti“ te pozvao na dodatno promoviranje akcije. Vlč. Matija Filipović predstavio je godišnji plan Povjerenstva za pastoral mladih, a voditeljica Ureda za projektnu podršku i vanjsku suradnju Irena Gotal iznijela je rezultate ostvarenih projekata i plan za naredno razdoblje.
U svom završnom obraćanju biskup Radoš je zahvalio svima koji su sudjelovali u zajedničkom susretu. Podijelio je s okupljenima dvije važne novosti koje su se realizirale u proteklom vremenu. Prva je dolazak Salezijanaca u Varaždin u župu sv. Josipa na Banfici. Poželjevši dobrodošlicu don Ivanu Šibaliću i don Zvonimiru Tomašu koji su bili na susretu svećenika biskup je izrazio povjerenje i očekivanje doprinosa salezijanske karizme napose u pastoralu djece i mladih.
Druga novost je otvorenje i blagoslov Katoličke osnovne škole svetog Josipa u Čakovcu, koja je započela s radom ove školske godine s malom grupom učenika i željom da biskupija odgovori na potrebe obitelji koje žele kvalitetno katoličko obrazovanje za svoju djecu.
Biskup je također pozdravio novog đakona Dominika Hrupeka, te svećenike koji su ove godine umirovljeni ili pak preuzeli nove župe i službe.
Najavio je i organizaciju obiteljskog susreta i susreta mladih jer su povratne informacije ovogodišnjih susreta vrlo dobre te su sudionici izrazili želju da se takvi susreti nastave.
Na kraju susreta biskup Radoš je čestitao zlatnu obljetnicu svećeništva fra Marijanu Opitzu koji već dugi niz godina predano i nesebično služi u Župi sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici.