Održana 47. sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine

47. sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine održana je u četvrtak 10. rujna, u Križevcima, prenosi IKA. Uz domaćina, mons. Milana Stipića, imenovanoga vladiku križevačkog, a pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita, kardinala Josipa Bozanića, na sjednici su sudjelovali: mons. Vlado Košić, biskup sisački; mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački; mons. Bože Radoš, biskup varaždinski; mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Sjednica je bila u ozračju nedavnog imenovanja novoga križevačkog vladike (8. rujna, na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije), mons. Stipića, a nije ostala neprimijećena providnosna podudarnost da je puno ranije određeno da ta sjednica bude upravo u Križevcima, što je dalo lijepu mogućnost za izražavanje čestitaka i metropolijskoga zajedništva.

Pozdravljajući biskupe, imenovani je vladika istaknuo neka obilježja Eparhije i njezin suodnos s drugim mjesnim Crkvama, kao i specifične pastoralne okolnosti u kojima se nastoji sačuvati liturgijska baština i jačati grkokatolički identitet. Osim poteškoća s kojima se Eparhija susreće, mons. Stipić izdvojio je i duhovne dragocjenosti, posebice u Križevcima, kamo je, nakon šezdeset godina, vraćen ured Ordinarijata.

U svome čestitarskom uvodu, kardinal se nadovezao na vladikine riječi, naglasivši Eparhiju kao biskupiju sui generis, koja je prostorno velika, a s malim brojem vjernika, što zahtijeva i snagu i strpljivost u traženju, jačanju i okupljanju vjernika. 

–  U tim nastojanjima Križevci imaju iznimnu simboličku snagu, a Gospodin uvijek blagoslivlja napor u izgradnji Crkve – kazao je kardinal. 

U središnjem dijelu sjednice biskupi su poduzeli potrebne korake za uspostavu Metropolijskoga ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, i razmotrili ključna pitanja povezana s uspostavom i radom toga ureda. I na ovoj se sjednici osvrnulo na pastoralno djelovanje u ograničenostima zbog pandemije, kako u životu župa, s osobom pozornošću prema sakramentalnomu životu i katehezi, tako i u oblicima crkvene prisutnosti u društvu, s težištem na odgoju i obrazovanju.

Budući da je biskupima stalo da se na primjeren način ostvari objavljivanje evanđeoskih perikopa na hrvatskom znakovnom jeziku, raspravljena su aktualna pitanja u vezi s tom temom, kako bi što prije taj vrijedan materijal bio dostupan vjernicima kojima je namijenjen.

Svjesni važnosti čuvanja spomena i svjedočenja istine o prošlosti, biskupi su na pojedinim slučajevima iskapanja posmrtnih ostataka žrtava iz II. svjetskog rata i poraća, te iz Domovinskog rata, istaknuli potrebu iznimne osjetljivosti i ljubavi u traženju rješenja za podizanje spomenika i pokapanja ostataka njihovih tijela, kako bi se omogućilo osvjetljavanje minulih događaja, pročišćavanje spomena i odgajanje novih naraštaja u duhu istinskih vrednota i neprihvaćanja ideologija koje su promicane oduzimanjem dostojanstva čovjeka i širene neizrecivim zločinima.