Održana 48. sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine

Dan prije Pepelnice, u Biskupskome ordinarijatu Sisačke biskupije, u utorak 16. veljače 2021., biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su svoju 48. sjednicu.

Sjednici je predsjedao nadbiskup metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić, a u radu sjednice sudjelovali su: mons. Vlado Košić, biskup sisački; mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački; mons. Bože Radoš, biskup varaždinski; mons. Milan Stipić, vladika križevački, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Izrazivši dobrodošlicu, u svome je pozdravu mons. Košić kao domaćin istaknuo potresom nanesene rane Sisačke biskupije, koje liječi dobrota ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, susjednih zemalja te Hrvata diljem svijeta. Izrazio je solidarnost sa Zagrebačkom nadbiskupijom, istaknuvši simboličku snagu potresima oštećene zagrebačke katedrale, u kojoj počivaju relikvije bl. Alojzija Stepinca.

Očitovanje dobrote ostvaruje se osobito putem Caritasa, kako onoga Sisačke biskupije tako i Hrvatskoga Caritasa i Caritasa drugih biskupija. Gledajući očitovanu blizinu i pomoć stradalima, biskup je izrazio nadu da će iz nevolja izići jači, a u vrijeme korizme koje na stanovit način već živimo, pozvani smo, uz molitvu i post, prepoznati što možemo učiniti za stradali narod.

Pozdravljajući biskupe, nadbiskup Bozanić je, zahvalivši biskupu Košiću te izrazivši suosjećajnu i molitvenu blizinu svima stradalima, istaknuo da je povezanost sa Sisačkom biskupijom trajno vidljiva, što su biskupi posvjedočili i ranijim pohodima i konkretnom pomoći, a i ovom sjednicom želi se potvrditi jednaka briga i nastojanje da se pomogne.

Potresi su svakako povod mnogim pitanjima te ostaju znakom koji nas navodi na gledanje šire perspektive, osobito svoga odnosa prema Bogu i temeljnim životnim pitanjima. Svakako je najveće ono zlo koje dovodi do odvajanja od Boga i do podjele među ljudima, što čini đavao. Svađa, neprijateljstvo i sukobi dolaze od oca razdorništva i podjela, od Sotone. S druge strane, Bog spašava. 

Nadovezujući se na uvodne riječi, biskupi su na sjednici posebno razmatrali sada razvidne posljedice potresa za život Sisačke biskupije i njezino pastoralno djelovanje, te pomoć u obnovi na Banovini. Uz izlaganje biskupa Košića, biskup Radoš iznio je podatke o dosadašnjoj i planiranoj pomoći Hrvatskoga Caritasa. Izviješteno je da je u Biskupiji stradalo pet od osam dekanata, a osobito Pokupsko-vukomerički dekanat.

Razmatraju se mogućnosti obnove pojedinih crkava i župnih kuća, kao i potreba novih gradnji te žurnoga postavljanja dvanaest privremenih objekata za potrebe slavlja, molitvenih i katehetskih okupljanja, koji će se nastojati podići u sljedećih nekoliko mjeseci. Dragocjena je bila hitna i neposredna pomoć koja je pomogla ljudima u njihovim najnužnijim potrebama, a u tome je Caritas učinio i čini uistinu puno.

Tako je Hrvatski Caritas naručio dvjesto 'stambenih modula' za zbrinjavanje ljudi koji ne mogu biti u svojim domovima. Osim već pristiglih, sve te prenosive kućice bit će isporučene idućih dvadesetak dana. Kani se nastaviti s konkretnim projektima, a tu svoje mjesto mora imati i duhovni život. Biskupi Metropolije zaključili su da će i dalje pomagati u stvarnim potrebama zbrinjavanja ljudi i pridonositi izgradnji zamjenskih liturgijskih prostora.

Na sjednici su biskupi raspravljali i o studiju na Institutu za religijske znanosti pri Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s naglaskom na motivaciji za taj studij, jer su potrebe za vjeroučiteljima u Metropoliji velike. Naglašeno je da se ne radi samo o obrazovnome zanimanju, nego o zvanju i o službi koja je vezana uz crkvenost. Uz poteškoće koje se općenito susreću u hrvatskome odgoju i obrazovanju, važno je u vjerničkim zajednicama motivirati mlade koji osjećaju poziv vjeroučitelja da se odvaže ići putem toga zahtjevnoga, ali ponajprije lijepoga zvanja u Crkvi i narodu.

Treća središnja tema na sjednici bio je odnos svećeničke, posebice župničke službe, i Euharistije u kontekstu pandemije i posljedica potresa. Istaknuta je važnost svagdanjega slavljenja Euharistije u župnim zajednicama, povezanoga s raznim pitanjima, kako svećeničke euharistijske duhovnosti tako i s njome povezane odgovornosti za duhovna i materijalna dobra povjerenih im zajednica.

Na kraju su utvrđeni datumi prezbiterskoga ređenja po biskupijama Metropolije, kao i datumi nekih zajedničkih slavlja i susreta.