Održana proljetna sjednica Prezbiterskog vijeća Gospićko-senjske biskupije

Nakon molitve Trećega časa svećenike je pozdravio gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Svima je zaželio dobrodošlicu te je istaknuo glavne teme radnoga susreta, prenosi IKA.

Po ustaljenoj praksi najprije je kancelar, preč. Mišel Grgurić, pročitao zapisnik s prošle sjednice Prezbiterskog vijeća, održane u rujnu prošle godine. Potom je biskup Križić kratko izvijestio o stanju klera u biskupiji, napomenuvši da nema većih promjena. Istaknuo je, pak, da ove godine biskupija ne će imati ređenika.

Neki svećenici zbog starosti i bolesti ne će moći još dugo biti na župničkim službama pa će, kada se uskoro izgradi Svećenički dom, pojedini otići u zasluženu mirovinu da ih se ne bi iscrpljivalo do kraja. Stanje je sada takvo da biskupija ima dovoljno svećenika 'za pokrivanje' svih župa, ali kako će biti u budućnosti, to nije izvjesno, naglasio je biskup Zdenko.

Bogoslova je trenutačno pet, ali opće stanje sa svećeničkim kandidatima osvješćuje kako treba s više zauzetosti i svjedočenja raditi s mladima na župama, kao i s ministrantima, te nastaviti žarko moliti za nova duhovna zvanja.

Zatim je biskup Zdenko izvijestio da je Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije, čiji je i on član, odlučilo da se ove godine Misa za blajburške žrtve održi na Udbini te da mons. Križić kao domaćin predslavi Misu. Premda biskupija svake godine organizira slavlje Dana hrvatskih mučenika, blajburška komemoracija ipak je drukčija, naglasio je biskup, pa biskup nema iskustvo za organiziranje toga događaja na Udbini, ali će se maksimalno potruditi da sve bude na visini kao i proslava Dana hrvatskih mučenika. Na koncu je dodao da će na obilježavanje doći i predsjednik Sabora koji je pokrovitelj, a Misa će biti na otvorenom ispred crkve hrvatskih mučenika u subotu 15. svibnja u 12:15.

Nakon toga, generalni vikar, mons. Marinko Miličević, iznio je neke smjernice za novu pastoralnu godinu. Istaknuo je najprije da je na svetkovinu Bezgrješnog začeća 2020. papa Franjo otvorio Godinu sv. Josipa, o čemu su i u Gospićko-senjskoj biskupiji obaviještene sve župe, s uputama i preporukama za obilježavanje Godine sv. Josipa.

Mons. Miličević također je podsjetio na otvorenje Godine 'Amoris laetitia' u Vatikanu, nakon čega se u lipnju ove godine trebao održati međunarodni simpozij, ali je papa Franjo odredio da to bude u lipnju 2022. Budući da u Vatikan vjerojatno ne će moći dolaziti velik broj ljudi kao dosad, u Rimu će se pokrenuti serija od deset videozapisa, u čemu će biti svjedočanstva obitelji, a u sve će biti uključen i papa Franjo.

Potiče se, naglasio je na kraju generalni vikar, da sve biskupije na toj razini upriliče prikladne programe i sadržaje. Tako je najjednostavnije organizirati hodočašće u neku crkvu sv. Josipa, a na dekanatskim sastancima može se razmatrati dokument 'Amoris laetitia'. U svemu, glavni naglasak stavljen je na molitvu za obitelj.

Odmah potom kancelar Grgurić predstavio je radnu verziju Pastoralnoga kalendara za godinu 2021./2022.

Slijedila su izvješća i planovi biskupijskih ureda. Najprije je o radu biskupijskoga Caritasa izvijestio ravnatelj, preč. Luka Blažević. Istaknuo je neke organizacijske teškoće, posebno s tzv. korizmenim kutijicama, ali je izrazio zadovoljstvo što je Caritas prošle godine značajno uštedio na proizvodnji krumpira uloživši dio novca dobivenog od Hrvatskog Caritasa u proizvodnju krumpira zajedno s AGRO Velebitom, pa su urod podijelili pučkim kuhinjama i raznim samostanima.

Potom je ekonom, preč. Nikola Turkalj, podnio izvještaje o radu i saldu biskupijskog Ekonomata i BUZUK-a (Biskupijske ustanove za uzdržavanje klera). Ujedno je izvijestio o stanju, dinamici i teškoćama u izgradnji samostana karmelićanki i Svećeničkoga doma u Gospiću, čije je napredovanje usporila i troškove povećala također trenutačna globalna kriza. Ali, unatoč svemu, istaknuo je optimistično ekonom, radovi napreduju na oba objekta, pa se očekuje otvorenje Svećeničkog doma najkasnije početkom sljedeće godine.

U završnom dijelu radnoga susreta, pod točkom 'Razno', mons. Miličević predočio je dopis Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve o pojedinostima organizacije Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna o temi 'Demografija – iseljavanje – migracije', koji će se održati u Zagrebu, u listopadu, a na koji bi svaka biskupija trebala poslati dvoje predstavnika.

Biskup Križić zatim se vratio na temu komemoracije blajburške tragedije na Udbini, pa se raspravljalo o mogućnostima i dvojbama u vezi s organiziranjem dviju proslava na Udbini – Dana hrvatskih mučenika (u rujnu) i komemoracije Bleiburga (ako ubuduće ostane na Udbini), o čemu će se više znati na zasjedanju HBK-a u siječnju 2022.

Na koncu je vlč. Anđelko Kaćunko predstavio novi prijevod Novog zavjeta koji izdaje jedna međunarodna udruga za širenje Biblije. Publikacija nije preuzela službeni prijevod koji se rabi u liturgiji i koji je od Crkve odobren, nego sadrži 'suvremeni hrvatski prijevod' razumljiviji za narod, odnosno bliži razgovornom jeziku. Zaključeno je da će se u vezi s distribucijom toga izdanja biskup Križić konzultirati u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.