Održana sjednica Prezbiterskog vijeća Požeške biskupije
Biskup je naglasio da su u svim okolnostima života Crkva Isusa Krista, i da se njihovo poslanje trajno ostvaruje inicijativom uskrsloga Isusa Krista u snazi Njegova Duha.
U Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi, 30. listopada održana je sjednica Prezbiterskog vijeća Požeške biskupije.
Nakon molitve Trećega časa, pozdravljajući vijećnike i druge sudionike sjednice, biskup Antun Škvorčević kazao je da zajedno s njima želi zahvaliti Bogu za prevažnu i utješnu činjenicu da su u svim okolnostima života, uključujući i sadašnje stanje pandemije koronavirusa, oni Crkva Isusa Krista, i da se njihovo poslanje trajno ostvaruje inicijativom uskrsloga Isusa Krista u snazi Njegova Duha.
Zahvalio je onim vjeroučiteljima i svećenicima koju su na čelu s Pastoralnim centrom nastojali tražiti mogućnosti da u Požeškoj biskupiji i u okolnostima pandemije na različite načine budu povezani s vjernicima, osobito kroz prijenose misnih slavlja i pobožnosti te online kateheza u pripravi za slavlje Prve svete pričesti i Krizme. Kazao je da na tom pozitivnom iskustvu želimo graditi i ove pastoralne godine, kako je to zaključeno na prethodnoj sjednici Prezbiterskog vijeća, a prema planu i programu župne kateheze u pripravi za Prvu pričest i Potvrdu, koji je predstavljen na Biskupijskom danu minuloga 26. rujna.
Napomenuo je kako je u situaciji pandemije u okviru cjelovitog župnog pastorala, osim pitanja organiziranja i izvođenja župne kateheze, posebno potrebno zauzeti se za bolnički, odnosno bolesnički pastoral, kao i karitativno djelovanje.
Fra Kristijan Sinković, polazeći od petstoljetnog iskustva Bolničkog reda Milosrdne braće u pastoralu s bolesnicima, progovorio je o temi 'Bolničko dušobrižništvo i pastoral bolesnih osoba'. Opisao je pastoralni rad s bolesnicima, njihovim obiteljima, ali i bolničkim djelatnicima koji se ostvaruje u bolnicama Milosrdne braće diljem svijeta, istaknuvši neke preduvjete koji bi trebali biti ostvareni u bolničkim ustanovama kako bi bolničko dušobrižništvo moglo biti kvalitetno i ne bude svedeno samo na primanje sakramenata, nego usmjereno na cjelovit pristup bolesniku.
Potom je tajnica biskupijskog Caritasa, Katarina Paulić, progovorila na temu: 'Caritas pred izazovom iseljavanja, demografskog problema, siromaštva, starosti i osamljenosti'. Podsjetila je na neke projekte kojim Caritas od svojih početaka nastoji dati konkretan odgovor na navedene izazove, od svakodnevne podjele kruha i mlijeka, toplog obroka, mjesečnih paketa prehrambenih i higijenskih potrepština.
Biskup je nakon rasprave o pojedinim organizacijskim pitanjima Caritasova djelovanja kazao kako u svim vremenima, a osobito u onima koja nisu lagana, trebamo znati posvjedočiti svoju osjetljivost za ljude u potrebi, što se očituje u promicanju karitativne djelatnosti u župi, gdje unutar župnog pastoralnog vijeća imamo skupinu za to zaduženu. Istaknuo je kako biskupijski Caritas ne smije zamijeniti župni Caritas, nego treba tražiti mogućnost uspostavljanja međusobne suradnje u cilju snažnijeg karitativnog djelovanja, koje je očitovanje naše vjere u konkretnim okolnostima svake župe, te je zaključio da na razini biskupijskog Caritasa treba imati posebnu osobu zaduženu za koordinaciju te suradnje.
Biskupijski ekonom Robert Mokri vijećnike je podsjetio na obvezu pravdanja prometa na župnim računima poreznoj upravi te pravovremenog prijavljivanja oporezivih župnih primanja, kao što je iznajmljeno poljoprivredno zemljište i slično. Biskup je ustvrdio kako je uvijek potrebno ravnati se po zakonu, jer nas propisi štite u našem identitetu, kako na crkvenom tako na građanskom području