'Online' stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Đakovačko-osječke metropolije

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te katehetskih ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije i Požeške biskupije, u utorak 12. siječnja 2021. godine održan je stručni skup u virtualnom okruženju (online) vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola Đakovačke-osječke metropolije, na temu: 'Vjeroučiteljsko poslanje u složenosti virtualne komunikacije'.

Nakon molitve i uvoda u skup više savjetnice za vjeronauk Ankice Mlinarić, riječi pozdrava sudionicima skupa uputio je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić. U svom pozdravu kazao je kako su vjeroučitelji prihvatili od Krista poslanje naviještanja Radosne vijesti učenicima i njihovim roditeljima, u ime Crkve, koje mogu ostvariti jedino komunikacijom s njima, što u trenutačnim okolnostima nije nimalo jednostavno.

Spomenuo je da se od njih zahtijeva sposobnost snalaženja u novoj i nepoznatoj situaciji, upornost i marljivost, učenje i ovladavanje suvremenim medijima i novim komunikacijskim sredstvima i vještinama, više rada i truda, kreativnosti i inovativnosti. Ustvrdio je kako vjeroučitelji na svojevrstan način nastavljaju i dodatno konkretiziraju djelo utjelovljenja – Božju Riječ kroz vjeronaučne sadržaje koje preriču i približuju djeci, na čemu im je zahvalio i ohrabrio ih na tom putu. 

Uslijedila su potom tri izlaganja, nakon kojih su bila moguća i pitanja sudionika, a moderirali su ih viša savjetnica Mlinarić te predstojnici katehetskih ureda – predstojnica Katehetskog ureda u Đakovu, Teuta Rezo, i predstojnik Katehetskog ureda u Požegi, Robert Kupčak. Prvo izlaganje na temu 'Kako komunicirati u doba krize?' održao je Branimir Stanić, glavni urednik i vršitelj dužnosti direktora Glasa Koncila.

U svom izlaganju progovorio je o važnosti ispravnog načina komuniciranja, ističući neka načela kriznoga komuniciranja. Ustvrdio je kako su u kriznoj komunikaciji mnogo važniji dojmovi nego činjenice, kao i povratne informacije učenika, odnosno roditelja, te emocije koje unose u prenošenje sadržaja, odnosno komunikaciju. U tom smislu, dodao je, za dobru komunikaciju (u kriznim uvjetima) često je potrebno uživjeti se u perspektivu drugoga, govoriti pozitivno, afirmativno i voditi računa kako sugovornik koji prima poruku doživljava govor. Ipak, pored svega uvijek je nužno govoriti istinu i preuzeti odgovornost za svoja djela te i u krizi biti autentičan. Kao posljednje načelo istaknuo je potrebnim pripremiti se za krizu, na što se u više segmenata nadovezalo sljedeće izlaganje.

Drugo izlaganje na temu: 'Kako se kao vjernik nositi s kriznim životnim situacijama? Povezanost mentalnog i duhovnog zdravlja', održao je Đuliano Trdić, svećenik Riječke nadbiskupije, liječnik i magistar dubinske psihologije te voditelj Centra za savjetovanje Riječke nadbiskupije. U svom izlaganju progovorio je o utjecaju stresa, odnosno krize na sve tri razine čovjekova psihičkog života – psihofizičku, psihosocijalnu i razumsko-duhovnu razinu, ustvrdivši kako ova posljednja vodi ili upravlja druge dvije razine. Predavač je potom progovorio o intrapsihičkim i interpersonalnim preprekama koje vjerniku onemogućuju da u krizi bude svjedok. Rješenje je pronašao u upoznavanju samoga sebe i kretanju prema istini – polazeći od razine iskrenosti, a nadilazeći pritom tri opasnosti: da se rješenje problema prepusti samo Bogu (1.), odnosno samo sebi (2.) ili da se težina i napor shvate kao znak da čovjek radi nešto pogrješno, da to nije Božja volja (3.).

Posljednje izlaganje na temu: 'Biti dijete 2020. Razumijemo li i pružamo li nužnu podršku?', održala je Gordana Buljan Flander, sveučilišna profesorica, dječji klinički psiholog i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Profesorica Buljan Flander progovorila je o pristupu djeci i mladima u izvanrednim životnim okolnostima, posebno u okolnostima traumatskih situacija, poput pandemije i potresa. Kazala je da je mentalno zdravlje u visokom riziku zbog pandemije i restriktivnih mjera, što se dodatno pogoršava u situaciji potresa, ipak napominjući kako nisu svi ljudi jednako ranjivi.

Istaknula je uz to da postoje razlike u doživljavanju tih traumatskih situacija kod djece u odnosu na odrasle, dok adolescencija ima svoje posebne specifičnosti. Donoseći brojne primjere iz prakse, profesorica Buljan Flander spomenula je i koje su uobičajene reakcije koje bi nastavnici i drugi odgojno-obrazovni djelatnici trebali prepozna(va)ti kako bi mogli pomoći djeci i mladima, ukazujući pritom i na mehanizme kojima se može jačati otpornost na stresne situacije.

Stručni skup završio je obraćanjem svih predavača i organizatora skupa te zajedničkom molitvom.