Mrežni susret Hrvatskog nadzemlja: 'Je l' Papa katolik?'

U srijedu 21. travnja na internetskim platformama održan je novi susret Hrvatskog nadzemlja na temu 'Je l' Papa katolik?', a predavač je bio prof. dr. sc. Tonči Matulić, svećenik Hvarske biskupije i profesor na KBF-u u Zagrebu.

U uvodnim riječima svog predavanja prof. Matulić izrazio je nelagodu što se među vjernicima uopće spominje takva vrsta pitanja. Navodi da se u kršćanskoj zajednici ne postavljaju takva otrovna pitanja koja ne služe na izgradnju i nisu zdrava hrana za našu dušu, već služe za razgradnju.

– Ovakva vrsta postavljenih pitanja nikamo ne vode jer od samog početka podrivaju osobu ili ustanovu – navodi prof. Matulić dodajući kako stvaraju ozračje u kojem više nema normalne i primjerene rasprave o pojedinim problemima koji postoje, već stvaraju ozračje svojevrsnog ratnog stanja. 

Dodaje kako se među pojedine vjernike, čak i svećenike, uvukla nelagoda zbog toga što papa Franjo vrlo često i otvoreno koristi retoričku figuru parezije, odnosno specifičan oblik govorenja istine, pozivajući na obnovu Crkve. Profesor ističe kako ovakva pitanja nisu dobronamjerna, a uzrok tomu vidi u tome što smo naviknuti na pape europskog stila i mentaliteta, pa ne znamo što bismo s Papom latinoameričkog stila i mentaliteta.

– No, tada nam se oštrica pitanja je li papa Franjo katolik vraća s oštricom protupitanja: 'Jesmo li mi uistinu katolici ako smo katoličku narav Crkve poistovjetili s europskim stilom i mentalitetom papinske i svake druge crkvene službe, jer katolička narav Crkve nije ni europska ni latinoamerička, ni afrička ni azijska, nego sveopća, sveobuhvatna, svenatkriljujuća, sveuključujuća' – pita se prof. Matulić dodajući kako papa Franjo ima puno i neotuđivo pravo pokazati katoličku narav Crkve na sebi svojstven način.

Takva pitanja i neopravdane kritike pape Franje dolaze kao posljedica tvrdokornog i isključivog mentaliteta kojemu nedostaje evanđeoskog duha i samokritičnosti vjere. Uzevši ime Franjo, po uzoru na sv. Franju Asiškog, koji ima nadimak 'Siromašak', Papa pokazuje koja su obilježja njegova pontifikata: jednostavnost i siromaštvo.

– Papa Franjo neumorno poziva na obnovu, na preobrazbu, na obraćenje. Koristi retoričku figuru parezije da bi ukazao na prijetvornosti, licemjerja, zastranjenja, iskrivljenja, isključivosti u Crkvi. Komu u Crkvi može smetati poziv na obraćenje i obnovu crkvenih struktura u duhu Evanđelja? – ističe prof. Matulić.

U drugom dijelu izlaganja, odnosno razgovoru s voditeljicom, gost predavač navodi kako papi Franji nije stalo do velike pompe, već da se stalno kreće po periferiji. To vidimo u činjenici da uglavnom odlazi u zemlje gdje su kršćani u manjini ili progonjeni, ali i u njegovim drugim gestama kojima osvježava Crkvu. Dodaje kako bismo se svi trebali zamisliti o tome kako nas Evanđelje više uopće ne pogađa, nego smo ga previše relativizirali i sebi prilagodili. Za kraj u poruci mladima poručio je kako je papa Franjo istinski katolik i sve nas je pozvao na dublje proučavanje Papinih dokumenata i poruka, a posebno Papine postsinodalne apostolske pobudnice upućene mladima i cijelome Božjem narodu, 'Christus vivit – Krist živi'.