Preneseni zemni ostatci don Filipa Lukasa iz Rima u Kaštel Stari

Preneseni zemni ostatci don Filipa Lukasa iz Rima u Kaštel Stari

Ako bih umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moji tjelesni prah prenese, pa da ondje počiva gdje sam ga i primio.

Autor
S.B.C./Laudato/D.R.
Fotograf
S.B.C.
Objavljeno:
 
15.09.2021 14:39

 

U sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja don Filipa Lukasa, u srijedu 15. rujna upriličen je prijenos njegovih zemnih ostataka iz Rima u Kaštel Stari, na groblje sv. Nikole. Molitvu i obred ukopa predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uz nazočnost prof. dr. don Josipa Dukića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i glavnog inicijatora cijeloga projekta, gradonačelnika Kaštela Denisa Ivanovića, don Franka Prnjaka, župnika u Kaštel Starom, don Mate Škaričića, župnika u Radunu i nekoliko Kaštelana.

– Don Filip Lukas odlikovao se čovjekoljubljem, domoljubljem, etičnošću i demokratičnošću. Volio bih da ove kvalitete odišu u ljudima današnjega doba – kazao je nadbiskup Barišić.

Don Filip Lukas, profesor, zemljopisac i povjesničar rođen je 29. travnja 1871. u Kaštel Starom, a preminuo je 26. veljače 1958. u Rimu. Bio je svećenik Splitsko-makarske biskupije i Zadarske nadbiskupije. Završio je gimnaziju u Splitu i bogosloviju u Zadru, a studij zemljopisa i povijesti u Grazu i Beču. Kao profesor radio je u gimnaziji u Sušaku, potom na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu i kao profesor i dekan na Visokoj komercijalnoj školu u Zagrebu (danas Ekonomski fakultet). Bio je ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci te predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945. god. Izrečena mu je smrtna presuda Okružnog narodnog suda za grad Zagreb 21. studenoga 1945., a poništenje presude Županijskog suda u Zagrebu uslijedilo je 18. srpnja 2017. godine. Emigrirao je u Austriju, a od 1949. do smrti živio je u Zavodu sv. Jeronima te je pokopan u Zavodskoj grobnici. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova.

Obilježavanje 150. obljetnice njegova rođenja zamišljeno je kroz nekoliko projekata, među ostalim postavljanje biste don Filipu Lukasu i predstavljanje Zbornika njemu u čast. U tim su projektima uključeni kao organizatori: Splitsko-makarska nadbiskupija, Grad Kaštela, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Hrvatski studij Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Matica hrvatska i OŠ prof. Filipa Lukasa u Kaštel Starom. Spomenimo da u svojoj oporuci don Filip, između ostaloga, piše: 'Ako bih umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moji tjelesni prah prenese, pa da ondje počiva gdje sam ga i primio.' Don Filip Lukas spada među četiri najveća intelektualca svoga vremena.

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Biskupije