Prof. Parlov: 'Problem je brojnih vjernika u tome što na svećenika više ne gledaju očima vjere'

Svećenički dan Sisačke biskupije održan je u četvrtak 3. rujna, u Dvorani sv. Ivana Pavla II., u sisačkom Velikom Kaptolu, pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića. Predavanje na temu 'Karizma očinstva – srce ministerijalnog svećeništva' održao je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Mladen Parlov.

Na početku svog predavanja, prof. Parlov rekao je da – po sakramentu svetog Reda, suobličen Kristu, Velikom svećeniku i Pastiru naših duša – katolički svećenik uprisutnjuje Krista u vlastiti prostor i vlastito vrijeme.

– Najkraće rečeno, poslanje je katoličkog svećenika ljudima donijeti Boga, odnosno ljudima objaviti milosrdni naum Božje ljubavi prema čovjeku. On, drugim riječima, pred ljudima predstavlja Boga u Njegovoj očinskoj milosrdnoj ljubavi. Istodobno, pred Bogom predstavlja i zastupa ljude, braću i sestre, koji su povjereni njegovoj pastirskoj ljubavi. Danas je problem brojnih vjernika u tome što na svećenika više ne gledaju očima vjere; u njemu više ne vide Isusa Krista, nego menadžera koji obavlja povjerene mu poslove, a uglavnom gradi. Nažalost, sami svećenici sebe ne doživljavaju kao Božje poslanike koji su poslani da bi ljude mirili s Bogom, te ih vodili u Očev dom – rekao je prof. Parlov.

Predavač je upozorio i da živimo u dezorijentiranom društvu koje je izgubilo uporišne točke, a koje se nalazi na putu i ne zna cilj putovanja.

– Problem je suvremenog zapadnog društva, kojemu i sami pripadamo, u tome što je iz njega nestao autoritet kojega predstavlja lik oca, a takvo društvo polako, ali neumoljivo, tone u bezvlađe, u nasilje svih vrsta i oblika; ili u suprotnost navedenoga, a to je apatija prema svemu što se u društvu događa. Čini mi se da se današnje zapadno društvo, posebno ono europsko, nalazi u tom stanju – primijetio je.

Ustvrdio je i da suvremeno europsko društvo proživljava duboku društvenu krizu koja svoje korijene vuče u zadnja desetljeća 19. st., kada su se pojavila određena strujanja koja su utjecala na uklanjanje lika Boga Oca iz društvenog života, a što je prema brojnim misliocima jedan od glavnih uzroka spomenute krize.

– Psihoanaliza, marksizam i nihilizam, a potom i feminizam, smatrali su kako je uklanjanje Boga (Oca) s pozornice povijesti preduvjet da zapadni čovjek konačno odraste. No, izgubivši vlastito božansko sinovstvo, zapadni je čovjek otkrio da je izgubio vlastiti identitet, temelj na kojemu je sve do najnovijih vremena počivala europska kultura i društvo u cjelini. Pred Crkvom je ozbiljna zadaća da za odrasle muškarce pokuša oblikovati duhovnost, kako bi im pomogla da iznova otkriju i prihvate poziv na očinstvo, odnosno da prihvate odgovornost da s Ocem nebeskim izgrađuju bolji svijet za sebe i svoju djecu – zaključio je prof. Parlov.

U drugom dijelu susreta, biskup Košić pozdravio je nove članove sisačkog klera, ali i zahvalio na službi i doprinosu onima koji su iz biskupije otišli. Govoreći o nadolazećim događajima, biskup je sve okupljene posebno pozvao na tradicionalno hodočašće u Zrin 5. rujna, kao i na proslavu zaštitnika katedrale Uzvišenja Sv. Križa, kada će misno slavlje predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Giorgio Lingua.

Svoje planove i aktivnosti za buduće razdoblje predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih biskupijskih ureda. Tako je povjerenik za pastoral braka i obitelji, vlč. Branko Koretić, izvijestio da će u suradnji s povjerenstvom za pastoral bolesnih i starijih, te povjerenstvom za pastoral mladih i Uredom za odnose s javnošću uskoro započeti program duhovnog i zabavnog karaktera, a čiji je cilj, u ovoj pastoralnoj godini posvećenoj bakama i djedovima, upravo njima iskazati brigu i blizinu.

Povjerenik za pastoral mladih, vlč. Ivan Grbešić, osvrnuo se na prošlu pastoralnu godinu i istaknuo kako  je, usprkos pandemiji i ograničenjima, dio aktivnosti ovog povjerenstva ipak uspješno odrađen, a najavio je i nadolazeći Drugi mladifest, koji će se održati od 11. do 13. rujna u Petrinji, te akciju '72 sata bez kompromisa', koja ove godine kreće 15. listopada.