Proslava sv. Marka Križevčanina: 'Svetost je plod vjerne ljubavi prema Bogu i čovjeku'
Ljubav uvijek podrazumijeva žrtvu. Što je ljubav veća – žrtva je teža, te se u krajnjem slučaju potvrđuje mučeništvom, o čemu svjedoči i poziv iz današnjeg Evanđelja.
U Križevcima je proslavljena svetkovina sv. Marka Križevčanina, kojega je prije 25 godina kanonizirao sv. Ivan Pavao II. Svečanu Euharistiju predslavio je pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski, izvijestila je IKA.
Na početku slavlja, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak poželio je dobrodošlicu svim vjernicima, predslavitelju, kao i sisačkom biskupu Vladi Košiću, gospićko-senjskom biskupu Zdenku Križiću, varaždinskom biskupu Boži Radošu, križevačkom apostolskom administratoru Milanu Stipiću, pomoćnom zagrebačkom biskupu Ivanu Šašku, umirovljenom varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku, te tajniku nuncijature Svete Stolice u Pakistanu, preč. Vjekoslavu Holiku.
Govoreći o sv. Marku Križevčaninu, mons. Gorski u propovijedi je rekao kako je svetost plod vjerne ljubavi prema Bogu i čovjeku.
– A ljubav uvijek podrazumijeva žrtvu. Što je ljubav veća – žrtva je teža, te se u krajnjem slučaju potvrđuje mučeništvom, o čemu svjedoči i poziv iz današnjeg Evanđelja: 'Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom.' Međutim, pred takvim zahtjevom često ustuknemo – upozorio je Gorski.
Dodao je da često zaboravimo zahvaliti Bogu na svemu što je za nas učinio. Kad nam u životu dobro ide, zaslijepljeni smo iluzijom života koji nam se servira; života, navodno, bez boli, koji poznaje samo svoja prava, a ne poznaje obveze.
– Danas nažalost ima sve više kršćana koji Isusa i Evanđelje prihvaćaju kao lijepu poruku, a ne kao obvezujuću istinu. Htjeli bismo kršćanstvo bez napora, ljubav bez boli, život bez križa i naravno da zapadamo u nerješive situacije; a kad one dođu, očekuje se da Bog intervenira kao nekim čarobnim štapićem. Koje li zablude! Nema kršćanstva bez križa Kristova – naglasio je biskup, te dodao da nema ni ljubavi bez odricanja.
Što danas znači odreći se sebe i uzeti svoj križ, mons. Gorski objasnio je navodeći tri križa koja čovjek mora uzeti. Prvi je križ: odreći se svoje volje i ega, kao što je učinio Isus u Getsemaniju, te Blažena Djevica Marija prilikom Navještenja. Drugi je križ: prihvatiti protivljenje zbog istine i zbog Isusa Krista. Treći je križ: prihvatiti odgovornost za svoj i tuđi život, za Crkvu, za domovinu, za sudbinu svijeta.
– Sv. Marko u onima koji su prouzročili njegovu smrt nije gledao neprijatelje, nego braću u Kristu s kojom treba zajedno živjeti. Ljubav i dijalog, vjernost unatoč protivljenju, poruke su sv. Marka Križevčanina, kojega slavimo kao mučenika za jedinstvo Crkve – zaključio je biskup.
Na kraju homilije, zaključio je da križ na koji nas Isus poziva nije u prvom redu sredstvuo mučenja, nego je, prihvaćen i s ljubavlju nošen, sredstvo spasenja, izvor utjehe i nepomućene radosti, jer ga ne nosimo mi sami, nego nositelj svih križeva, Isus Krist. Da bismo to uspješno mogli ostvariti, mons. Gorski zazvao je zagovor današnjega svetca, Marka Križevčanina.
