Proslavljen blagdan Majke Božje Sljemenske – Kraljice Hrvata

Molitvena odanost Majci Božjoj i prekrasan sunčan dan oraspoložio je hodočasnike da na svježem zraku i uz pridržavanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, unatoč pandemiji koronavirusa, osjete radost vjerničkog zajedništva i pobožnosti, piše IKA.

Središnje misno slavlje predvodio je ispred sljemenske kapele isusovac dr. Niko Bilić, profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove i predvoditelj mnogih duhovnih vježba i redovničkih slavlja, u koncelebraciji sa sljemenskim župnikom o. Franjom Koradeom, župnikom iz Kraljevog Vrha vlč. Ivanom Hrastovićem te još trojicom svećenika.

Podsjetivši da su kapelu izgradili hrvatski isusovci te da još i danas vode brigu o njoj kao i o duhovnoj potrebi brojnih planinara i hodočasnika koji dolaze na taj jedinstveni vrh Medvednice, dr. Bilić se osvrnuo i na sveprisutne okolnosti krize koju sa sobom nosi pandemija Covid-19 te je pozvao okupljene hodočasnike da nadahnuće za svoje životne krize pronalaze u primjeru života Blažene Djevice Marije, koja je svakom kršćaninu majka kada ga hvata strah te utjeha i nova snaga u krizi.

- Zna ona da treba Isusa poslušati do kraja. Ona je prva i poslušala Riječ, ona prva izvršava volju Oca koji je na nebesima. Zasigurno je to razlog što ona neće ostati blokirana, neće se osorno povući kada joj Sin čudno kaže: ‘Ženo, što ja imam s tobom?’. Naprotiv, gleda u njemu s pravom Mesiju i Spasitelja za novu obitelj koja kreće u zajednički život - rekao je dr. Bilić istaknuvši da je Marija Majka u krizi i Majka Božjeg rješenja.

Na završetku misnoga slavlja propovjedniku Biliću, svećenicima i hodočasnicima, kao i svim suradnicima koji su pomogli u organizaciji sljemenskog proštenja zahvalio je župnik Korade, pozvavši sve da nastave druženje, a da svima svojima ponesu svjedočanstvo vjerničke molitve i primljenog blagoslova.

Inače, sljemensku kapelu posvetio je 16. srpnja 1933. godine zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer i iz tog razloga se u najbližu nedjelju slavi obljetnica posvete crkve i proštenje na Sljemenu. Crkva je zamišljena kao spomenik 1000. obljetnici hrvatskoga kraljevstva i 1300. obljetnici pokrštavanja Hrvata. Ideja za gradnju crkve-kapele na Zagrebačkoj gori nastala je još početkom 20. stoljeća, a krajem svibnja 1928. godine, na poticaj planinara Marijine kongregacije građana i radnika, koji su se okupljali pri svetištu Srca Isusova u Palmotićevoj, započinje se s prikupljanjem sredstava i planiranjem izgradnje kapele. Brigu oko gradnje preuzeo je o. Josip Müller, kojeg su, nakon tako uspješnog rada sa zagrebačkim radništvom, nove komunističke vlasti 1945. netragom odvele i ubile. Veliki doprinos dao je i zagrebački gradonačelnik Vjekoslav Heinzel darovavši zemljište, a arhitekt Juraj Denzler projektirao crkvu Majke Božje Sljemenske, kao i drugi umjetnici koji su sudjelovali u urešavanju kapele, prisjeća IKA.