Prva nedjelja Velikoga posta u Križevcima

Na Prvu nedjelju Velikoga posta, u grkokatoličkoj tradiciji i pod nazivom Nedjelja pravovjerja ili svetih ikona, vladika križevački Milan Stipić služio je Liturgiju sv. Bazilija Velikoga u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima. U propovijedi je protumačio liturgijsku povijest nastanka 'Nedjelje pravovjerja', koja je uvedena u liturgijski kalendar u kontekstu velike ikonoboračke krize u Crkvi tijekom 8. i 9. stoljeća.

Kršćanska se Crkva suočila s pitanjem kako shvatiti biblijsku zapovijed da se ne prave likovi nevidljivoga Boga, što je u židovskoj i islamskoj tradicji strogo zabranjeno, a kršćani su živjeli bliskom okruženju tih dviju velikih abrahamovskih tradicija. Crkva se uvijek oslanjala na vodstvo Svetoga Duha koji joj je obećan i preko svojih pastira i svetih sabora rješavala razna pitanja s kojima se u povijesnom hodu susretala. Tako je crkveni sabor potaknut Svetim Duhom odredio da se smiju praviti likovi Krista, Bogorodice i svetih, jer je i sam Gospod sebe dao vidjeti u liku čovjeka u Isusu Kristu i na taj način sebe 'opisao'.

Međutim, vjerni biblijskoj zapovijedi, sveti su oci naglasili i kao pravilo postavili nauk da se kršćani ne klanjaju svetim ikonama i likovnim prikazima kao da bi se klanjali drvu ili predmetu na kojem je lik prikazan, ili ga štovali, jer istinsko klanjanje i štovanje pripada jedinomu Nevidljivomu i Svetomu Bogu, već iskazuju čast i poštovanje onomu koga lik ili ikona prikazuje. Ikona služi tako kao prozor u duhovni svijet.

– Mi poštujemo osobe ili događaj kojega ikona prikazuje, a ne samu materiju ikone. Primjer značenja svetih ikona i slika bila bi na primjer majka koja u slici djeteta koji je daleko osjeća i doživljava na simboličkoj razini ljubav i blizinu. Tako i mi preko svetih ikona iskazujemo poštovanje i ljubav prema osobama ili sadržajima koji su na njima prikazani. Upravo nam je to htjelo pokazati Evanđelje ove nedjelje u susretu Isusa i Natanaela. Natanael pita: 'Pokaži nam Oca', a Isus odgovara: 'Tko je mene vidio, vidio je Oca.' Dakle, Boga su mogli vidjeti u tijelu i čovještvu Isusa Krista, u kojem je Bog radi nas ljudi i našega spasenja postao čovjekom, postao vidljivim i opipljivim. Na toj spoznaji počiva nauk Crkve o svetim ikonama. Kao kod susreta Isusa i Natanaela, i u naše živote Bog ulazi preko raznih susreta i događaja. Netko je susreo Boga preko neke osobe, netko preko knjige, nekog iskustva, nekog siromaha, preko susreta sa Svetim pismom, preko ljepote svetog bogoslužja i svetih ikona. Bog uvijek traži čovjeka, uvijek ga želi susresti i nikada ne odustaje od nas – naglasio je vladika Stipić.

Istaknuo je i kako nas Bog unaprijed već poznaje i, premda znade i naše slabosti i našu grješnost, nikada ne odustaje i stalno nam prilazi.

– Zato nam Crkva daje i vrijeme Velikoga posta u pripravi za svetkovinu Uskrsa, da iznova, dublje i ozbiljnije susrećemo Boga, preko molitve, posta, dobrote i ljubavi prema bližnjima. Zato imamo posebna bogoslužja u vrijeme posta, zato imamo post i molitvu – sve kako bismo dublje i konkretnije ostvarili susret s Bogom i na koncu kako bismo rasli u vjeri i ljubavi i sve više postajali ikona Krista, odražavali na sebi njegov lik, bili Njegova slika na koju smo i stvoreni – rekao je vladika Milan, pozvavši sve da se istinski obnove kao kršćani i kao ljudi u ovo blagodatno vrijeme svete Četrdesetnice.