Subotička biskupija o uporabi bunjevačke ikavice u liturgiji

Ekonom Subotičke biskupije, mr. Mirko Štefković, iznio je za Radio-televiziju Vojvodine stav Crkve glede uporabe ovoga dijalekta hrvatskoga jezika u liturgijske svrhe, izvještava IKA.

Tijekom javne rasprave koja je uslijedila nakon inicijative, spominjana je i liturgijska uporaba bunjevačkoga dijalekta u Subotičkoj biskupiji. Štefković je rekao da 'to nije nova tema, jer je i prije nekoliko godina bilo zahtjeva da se bunjevačka ikavica uvrsti u službene liturgijske jezike'.

Za ovu medijsku kuću on je pojasnio stav Katoličke Crkve. 'Imamo naše stare molitvenike koji su pisani na ikavici, također i mnoštvo božićnih i uskrsnih pjesama koje su tiskane na hrvatskome jeziku, na ikavici. One se mogu koristiti i dalje bez problema, i oko toga nema nikakvih zapreka. Međutim, kada je u pitanju Božja riječ te službeni liturgijski tekstovi, mi tu uopće nemamo slobodu za bilo kakve ‘kreativnosti’, nego jednostavno moramo poštovati ono što nam je dano. Ovdje, u Republici Srbiji, Katolička Crkva koristi liturgijske knjige koje objavljuje i odobrava Hrvatska biskupska konferencija, a za vjernike Mađare koristimo liturgijske knjige koje izdaje i odobrava Mađarska biskupska konferencija. Dakle, mi uopće nemamo kapacitet da bilo što drugo ‘proizvodimo’, odnosno ‘prevodimo’, osobito ako se radi o nečemu što nema obrise standardnoga jezika, koji ima bogat rječnik koji omogućuje da se može prevesti sve ono što je u Svetom pismu sadržano', zaključio je Štefković.

Inicijativu da se, pokraj srpskog, mađarskog i hrvatskog, za službeni jezik na teritoriju Grada Subotice proglasi i bunjevačka ikavica, pokrenuo je gradonačelnik Subotice, Stevan Bakić, početkom ožujka ove godine. Tomu se, argumentima lingvističke, povijesne i pravno-administrativne prirode usprotivila politička stranka Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, hrvatske udruge kulture, brojni pojedinci različitih struka – članovi hrvatske zajednice iz Srbije, ali i znanstvene ustanove, organizacije, udruge, književnici i jezikoslovci iz Republike Hrvatske.

Javna rasprava o tom pitanju trajala je od 9. do 23. travnja, nakon čega je uslijedio otvoreni sastanak u Subotici na kome su primjedbe ponovljene. Javnome sastanku svojim su podnescima i primjedbama pridonijeli i svećenici Subotičke biskupije: mons. Andrija Anišić i vlč. Tomislav Vojnić Mijatov. U izvješću sa sastanka za sve primjedbe koje su išle u prilog nemogućnosti da bunjevačka ikavica bude proglašena službenim jezikom, navedeno je da 'nisu od značaja za odluku da se predloži uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu, te na nju ni na koji način ne utječu'.