[SVEČANO U BANJOJ LUCI] Proslavljena 140. obljetnica Banjolučke biskupije i obljetnice biskupa KomariceSVEČANO U BANJOJ LUCI - Proslavljena 140. obljetnica Banjolučke biskupije i obljetnice biskupa Komarice

Danas je svečanim euharistijskim slavljem u stolnoj crkvi sv. Bonaventure u Banjoj Luci proslavljen nebeski zaštitnik Banjolučke biskupije i naslovnik katedrale te je obilježena 140. obljetnica postojanja spomenute biskupije. Ujedno je biskup banjolučki, mons. Franjo Komarica, proslavio 75. obljetnicu života i 35 godina biskupske službe.

Euharistijsko slavlje predslavio je nadbiskup metropolit vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić; predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u zajedništvu s nadbiskupom zadarskim, mons. Želimirom Puljićem, predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije; biskupom Komaricom, nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH, mons. Tomom Vukšićem; pomoćnim biskupom ljubljanskim, mons. Francom Šuštarom i pomoćnim biskupom banjolučkim, mons. Markom Semrenom.

– Ovim svečanim liturgijskim slavljem, koje se zbiva u ovoj katedrali, 'majci svih crkava' naše mjesne Crkve, naše Banjolučke biskupije, mi želimo sebi najprije posvijestiti Božju istinu o nama – kao članovima Kristove Crkve, kako bismo zatim, svjesno, vjernički i iskreno rekli Trojedinom Bogu hvala: najprije za Njegov dar našeg života, za Njegov dar naše pripadnosti Crkvi te ništa manje i za Njegov dar našeg služenja u Crkvi i u ime Crkve brojnim našim suvremenicima – kazao je biskup Komarica na početku svoje propovijedi.

Pošto je pojasnio da je Crkva Kristovo utočište sigurnosti i zaštita te da će opstati na zemlji dok postoji ljudski rod, i da je nepogrješiva na području onih istina koje njezini članovi moraju vjerovati, kao i na području morala koji se treba obdržavati, prakticirati, biskup Komarica kazao je da upravo ovom prigodom želi osvijestiti same temelje identiteta članova mjesne Crkve, Banjolučke biskupije, jer spominju se i 140. obljetnice uspostavljanja biskupije u sadašnjim njezinim granicama.

– Kad je prije 140 godina, 5. srpnja 1881., tadašnji nasljednik apostola Petra, papa Leon XIII., u okviru ponovnog uređenja redovite crkvene hijerarhije na području Bosne i Hercegovine, osnovao našu Banjolučku biskupiju, i tada je bilo na području naše biskupije župa – čak 23 – i u njima oko 35 000 katoličkih vjernika. Tadašnji katolici živjeli svoju su vjeru – uz Božju pomoć – kao i njihovi predci, u teškim životnim okolnostima, pod otomanskom, antikatoličkom vlašću. U mnogim stoljećima, prije dolaska te antikatoličke vlasti, na području današnje naše biskupije – pripadalo je najvećim dijelom Zagrebačkoj biskupiji, a dijelovi Bosanskoj, Splitskoj, Šibenskoj, Kninskoj i Modruško-krbavskoj biskupiji. Tada je ovdje bilo daleko više župa i samostana. Ogromna većina svih tadašnjih župa i svi samostani tijekom otomanskog vladanja prisilno su uništeni i nisu se više obnovili – kazao je biskup Komarica.

Naglasio je da prestankom antikatoličke otomanske vlasti i nastupanjem novih društvenih i političkih povoljnijih okolnosti za slobodno ispovijedanje i prakticiranje vjere i života Crkve u njezinom organizacijskom obliku – uz Božju pomoć –  papa Leon XIII. izričito je izrazio svoju brigu i obvezu da na području Vrhbosanske metropolije i biskupije 'porastu mnogobrojni domaći svećenici koji će se odlikovati neporočnim ćudoređem, odanom pobožnošću i gorljivom revnošću, dobro izobraženi u književnosti i znanostima, kako bi mogli s obilnim plodom obnašati sve svećeničke dužnosti i marljivo ulagati sve svoje snage za širenje vjere u svojim rodnim krajevima.

Podsjetio je da Banjolučka biskupija tijekom proteklih 140 godina svoga postojanja ima sedam duhovnih poglavara: četiri apostolska upravitelja i tri rezidencijalna biskupa te jednog pomoćnog biskupa.

– Tijekom desetljeća svoga povijesnog hoda naša se mjesna Crkva – naša biskupija – povećavala i brojem vjernika i uspostavljanjem novih župa. Najviše je vjernika bilo koncem 30-ih godina prošlog stoljeća – oko 130 000. Dramatično vrijeme tog rata i poraća posebno je uništilo gotovo jednu trećinu naše biskupije i njezinih župa – kao i njezinih svećenika i redovnika! Opet se ona brojčano oporavila, da bi se tijekom zadnjeg rata – 90-ih godina i poraća – uslijed planskog, nasilnog iskorjenjivanja katolika s područja više od dvije trećine biskupije, broj njezinih vjernika smanjio na samo jednu četvrtinu onog broja od prije toga rata. Nijedna katolička biskupija u Europi takvo što nije doživjela pod kraj 20. stoljeća – istaknuo je.

Na kraju propovijedi biskup Komarica zahvalio je 'Bogu i svima onima koji su mu tijekom brojnih godina predviđene pripreme pomagali doći do oltara i Kristova ministerijalnog svećeništva', izvijestila je KTA.