Svečanom liturgijom i kultnim programom obilježena 120. obljetnica doseljenja grkokatoličkih Ukrajinaca u Hrvatsku

U nedjelju 10. listopada 2021., u Križevcima je svečano obilježena 120. obljetnica doseljenja Ukrajinaca u Hrvatsku. Slavlje je započelo zahvalnom arhijerejskom liturgijom u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice, na kojoj su se okupili brojni vjernici, među ostalima i veliki broj hodočasnika – grkokatoličkih Ukrajinaca iz svih krajeva Hrvatske, zatim mladi grkokatoličke župe sv. Barabe iz Beča, hodočasnici iz Slovenije i Ukrajine. 

Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga služio je križevački vladika Milan Stipić uz susluženje: vikarnog biskupa kijevsko-galičkoga iz Ukrajine, mons. Stepana Susa; vikara za grkokatolike Austrije, o. Yurija Kolasa te brojne svećenike Križevačke eparhije i Ukrajine. Liturgiju je pjevao kvintet crkve sv. Petra i Pavla iz Lavova i Zbor grkokatoličke katedrale Križevci pod ravnanjem Mladena Pleša. Liturgiju, koja se služila na hrvatskom, ukrajinskom i staroslavenskom, prenosila je na svom prvom programu Hrvatska radiotelevizija.

U svojoj je homiliji vladika Milan Stipić, križevački biskup, osvrćući se na pročitani evanđeoski odlomak o uskrišenju sina udovice iz Naina, rekao da Bog intervenira izvanrednim djelovanjem u redoviti tijek stvari kako bi pobudio vjeru i samilost u narodu.

– Kršćanski je pogled na svijet kristocentričan, što znači da na evanđeoskom principu kreiramo odgovore na ova društvena i socijalna pitanja. O obiteljskom i bračnom životu i odgoju govori naš veliki crkveni naučitelj, sv. Ivan Zlatousti: 'Ljubav muža i žene jest snaga koja veže društvo zajedno. Muž će uzeti oružje u ruke i čak dati svoj život da bi obranio tu ljubav. Kad među mužem i ženom vlada sklad, djeca su dobro odgojena, kućanstvo se uredno vodi te susjedi, prijatelji i rođaci hvale postgnuto', kaže sv. Ivan. Tako nastaje velika dobrobit za obitelji i državu. Kad nije tako, onda se sve raspada i nastaje nered. Kršćanima je više od svih drugih zabranjeno ispravljati posrtaje grješke silom. Čovjeka je nužno učiniti boljim primjerom, a ne silom. Mi nemamo vlast danu zakonom ispravljati grješnike, a kad bismo ju i imali, ne bismo se njome znali služiti, jer Bog daje krunu onima koji se suzdržavaju od zla svojom voljom, a ne silom – kazao je vladika Stipić.

Govoreći o 120. obljetnici doseljenja grkokatoličkih Ukrajinaca u Hrvatsku, vladika Milan naglasio je da je veliku ulogu u očuvanju kulturnog identiteta, duhovnog i vjerskog života Ukrajinaca imala Grkokatolička Crkva, točnije Križevačka eparhija. Ubrzo nakon doseljenja izgrađene su crkve, osnivaju se župe u sastavu Križevačke eparhije, i to Bukovlje, odnosno Slavonski Brod, Gornji Andrijevci zatim Kaniža i Šumeće, Sibinj, Lipovljani, a pored crkava niču kulturna društva i domovi te školski razredi s ukrajinskim jezikom. Ukrajinci su tada imali izrazito pozitivnu i progresivnu ulogu u izgradnji novog društva u sklopu nove države. Brojni su svećenici bili iz redova doseljenih Ukrajinaca i njihovih potomaka. U današnje vrijeme Ukrajinaca grkokatolika ima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru i Splitu te drugim urbanim središtima.

– Dragi vjernici grkokatolici ukrajinske narodnosti i porijekla, današnja sveta liturgija zahvalna je služba Božja za 120 godina zajedničke povijesti u našoj domovini Hrvatskoj. Hvala Bogu na zajedničkim uspjesima i radosti, ali i na zajedničkim nevoljama i patnjama, sve nas je to povezalo u jedno. Vi te bogatstvo hrvatskoj zemlji i Katoličkoj Crkvi na ovim prostorima. Ja, kao vaš biskup, u svoje ime i u ime čitave Križevačke eparhije kojoj od prvog dana pripadate, čestitam od srca jubilej doseljenja na ove prostore i zahvaljujem vam svima na svakom trudu i doprinosu u životu i rastu naše samosvojne Crkve i na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova – završio je biskup Milan.

Posebnu zahvalu na kraju liturgije, u ime velikoga nadbiskupa Ukrajinske grkokatoličke Crkve, Svyatoslava Shevchuka, izrekao je vikarni biskup Stepan Sus. Poslije podne u Hrvatskom domu u Križevcima izveden je kulturno-umjetnički program na kojemu su sudjelovala folklorna društva i skupine: KUD 'Križevci' i KUD 'Prigorje', ukrajinske zajednice iz Zagreba, Rijeke, Vukovara, Slavonskog Broda, Lipovljana, Kaniže, Šumeće te profesionalno društvo iz Ukrajine, Plesni ansambl 'Dyvocvit' iz Ivano-Frankivska.