Tisuće ljudi stiglo u Križevce na blagdan Prijenosa moći sv. Šarbela Makhloufa

U subotu, 20. rujna 2025., u Križevcima, uz grkokatoličku katedralu Presvete Trojice, cjelodnevnim liturgijsko-duhovnim programom, proslavljen je blagdan Prijenosa moći sv. Šarbela Makhloufa u križevačku katedralu. Svečeve moći prvog stupnja prenijete su iz maronitskog samostana sv. Marona u Libanonu u Križevce 20. rujna 2024. godine i od tada počivaju u bočnoj lađi križevačke katedrale gdje mnoštvo hodočasnika redovito hodočasti.

Svečanost je započela u 10 sati svečanom arhijerejskom liturgijom sv. Ivana Zlatoustog koja se zbog mnoštva hodočasnika održala u dvorištu katedrale, a koju je predslužio vladika Milan Stipić, biskup križevački, uz susluženje svećenika i đakona. U homiliji je vladika Milan pozdravio sve Križevčane i hodočasnike, kojih je bilo više od tisuću iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Ocrtavši svetački lik libanonskog sveca koji je stekao naziv čudotvorca, vladika Milan je naglasio kako nas svetački životi, njihova svjedočanstva vjere i njihovi sveti zemaljski ostaci uvijek vode prema Kristu Spasitelju.

''Sveci su ljudi koji su dali najbolje od sebe u življenju svoga krsnoga poslanja, a krsno poslanje svi mi imamo. Kršćani su ljudi koji su po svetom krštenju ucijepljeni u božanski život Presvete Trojice i upravo iz te perspektive oni su pozvani živjeti svoj zemaljski život. Biti kršten znači biti uronjen u Krista, živjeti poput Krista, biti Kristovo srce i produžene Kristove ruke u ovom zemaljskom životu. Bog potvrđuje autentičnost svojih svetih i preko njih očituje svoju ljubav i brigu za čovječanstvo te po njihovu zagovoru i čudesnim znacima podržava vjeru, nadu i ljubav Božjega naroda.

To je učinio i preko svetog Šarbela, skromnoga maronitskog svećenika monaha iz Libanona koji je svojim zemaljskim životom sav živio za Krista, a poslije zemaljskoga života nastavio biti molitelj za kršćanske duše. On je još u 19. stoljeću bio prepoznat kao zaštitnik obitelji koja je već tada bivala napadana i ugrožena'' naglasio je vladika Milan, kazavši kako je sv. Šarbel bio svetac Maronitske katoličke Crkve, koja je jedna od istočnih katoličkih Crkava siro-antiohijskog obreda, baš kao i Križevačka eparhija koja je bizantskog obreda te su njegove relikvije čudesnim i milosnim putem našle dom upravo u jedinoj katoličkoj katedrali istočnoga obreda u Hrvatskoj. ''Sveti Šarbel tako povezuje kršćanski Istok i Zapad te svjedoči o jedinstvu i katolicitetu sveopće Crkve. Prisutnost njegovih moći ovdje u Križevcima pokazalo se uistinu milosnim darom i za grad Križevci i za cijelu našu domovinu, jer brojni vjernici ovamo dolaze, mole se, ispovijedaju i svoju vjeru obnavljaju na čast i slavu trojedinoga Boga'' rekao je vladika Stipić. Na samom svršetku liturgije pročitano je i pozdravno pismo mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj.

Nakon liturgije otpjevan je Moleben sv. Šarbelu pred njegovom ikonom, blagoslovljena voda kojom je poškropljen sav okupljeni narod, a koji je i pomazan uljem sv. Šarbela koje je pristiglo iz Libanona i koje se već godinama skuplja na njegovu grobu. Hodočasnici i domaći Križevčani su tijekom cijeloga dana u velikom broju pohađali katedralu i molili se kod moći sv. Šarbela. U poslijepodnevnim satima, sve do večeri, trajao je duhovno-molitveni program pod nazivom ''Pozvani na budnost'' u kojem su sudjelovali članovi Zajednice sv. Šarbela iz Križevaca, slovenski egzorcist fra Petar Vrabec, Ante Bilaver, Matej Lovrić i Niko Rončević. Susret je završio u kasnim večernjim satima klanjanjem i blagoslovom s Presvetim.