U Dubrovniku održano predavanje o tajanstvenoj slici 'Madona della sedia'

Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije priredilo je u srijedu 2. prosinca, u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku predavanje o slici 'Madona della Sedia', koja se čuva u Biskupskoj pinakoteci. Zbog epidemioloških razloga predavanje iz katedrale u Dubrovniku publika je pratila uživo preko mrežnih stranica i Facebook stranice Dubrovačke biskupije.

O slici su govorili: dr. sc. Tanja Trška s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Denis Vokić s Odjela za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku.

U program predstavljanja slike publiku je uveo član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, Ivan Viđen. Uvodničar je kazao kako se ovim predavanjem Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije na skroman način pridružuje obilježavanju 500. obljetnice smrti poznatog slikara Rafaela. Dodao je i kako se u prosincu ove godine navršava 90 godina od osnutka Biskupske pinakoteke u Dubrovniku te je to također jedna mala obljetnica koju se ovim predavanjem obilježava. Dubrovačku Biskupsku pinakoteku osnovao je tadašnji dubrovački biskup Josip Carević, koji je bio poznati ljubitelj lijepe umjetnosti.

O tehničkim karakteristikama slike govorio je prvi predavač, dr. Vokić. U uvodnom djelu predavač je govorio o restauratorskom zahvatu koji se dogodio na slici, da bi se bolje razumjelo o čemu se uopće govori. Taj zahvat dogodio se 1986. godine, prije same izložbe 'Zlatno doba Dubrovnika'. Riječ je o restauratorskom zahvatu koji je vrhunski napravljen i dokumentiran. Prije nije bio običaj da se restauratorski radovi javno predstavljaju. Na restauraciji se radilo vrlo visokim standardima. Dokumentirani su detalji koji pokazuju da je slika bila u vrlo lošem stanju. Restauratorski zahvat napravljen je u suradnji dviju institucija: Restauratorskog zavoda Hrvatske i Zavoda za restauriranje umjetnina. Dokumentirani su detalji oštećenja, kao što su pukotine na poleđini i drugi, a u tome je puno pomogla vrhunska oprema, kao što je Siemensov rendgen dobiven na poklon od UNESCO-a. Slika je ispucala zato što je sa svih strana bila zakucana u okvir. Tijekom rada pod utjecajem oscilacija drvo se širi i skuplja, a jer mu to okvir ne dopušta, slika mora pucati, objasnio je predavač. Umjesto parketaže stavljena je klizna parketaža, tako da drvo može raditi, odnosno širiti se i skupljati, a da ne puca. Da bi se u okvir to dobro učvrstilo bez pucanja, slika stoji na dvjema staklenim kuglicama, na kojima je slika potpuno fleksibilna. Ukrasni okvir učvršćen je takozvanom ukrutom, a iza te ukrute sakrivene su četiri slike evanđelista.

Dr. Trška govorila je o osobi čija se velika obljetnica obilježava, a to je petstota obljetnica smrti velikog renesansnog slikara Rafaela. Ne zna se na koji je način ona došla u Dubrovnik. Prvi se put spominje u 19. stoljeću, a zatiče ju se u dubrovačkoj katedrali, na oltaru sv. Bernarda, o čemu piše Antun Liepopili, pisac jednog važnog djela: 'Dubrovačka katedrala i njezine slike'. On navodi kako je to djelo slavnog Rafaela ili kopija prema slavnom originalu. Ono po čemu je slika slavna jest da je nastala prema predlošku Rafaela i njegove slike 'Madona della Sedia', koja se danas nalazi u Palači Pitti u Firenci. I o toj slici u Firenci se ne zna puno, kao ni o ovoj našoj dubrovačkoj, primijetila je dr. Trška. Ona se ne spominje do 17. stoljeća, a nedavno je iznesena pretpostavka da ju je možda iz Rima u Firencu donio Ferdinando de Medici, jer je od najranijeg vremena u vlasništvu obitelji Medici. Njezine dimenzije i format te komunikacija s gledateljem govore da je bila slika za osobnu pobožnost.

Predavačica je također zahvalila Dubrovačkoj biskupiji i biskupu, mons. Mati Uziniću, te katedralnom župniku, don Marinu Lučiću, na gostoprimstvu jer joj je uvijek čast doći u Dubrovnik i baviti se dubrovačkim ljepotama.

Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije nastavit će s internetskim prenošenjem povremenih prigodnih predavanja dok se epidemiološka situacija ne popravi.