U Požegi predstavljena monografija "Dijecezanski muzej u Požegi i Riznica požeške katedrale"

Među uzvanicima bio je biskup Antun Škvorčević, kanonici Stolnog kaptola, svećenici gradskih župa i iz župa Katedralnog arhiđakonata, učenici i djelatnici katoličkih škola, predstavnici Požeško-slavonske županije na čelu sa županicom Antonijom Jozić te grada Požege predvođeni gradonačelnikom Željkom Glavićem.

Program je započeo izvedbom skladbe Marthe Mier – ''Tales from Hungary'', u izvedbi učenika Glazbene škole Požega. Potom je ravnatelj Dijecezanskog muzeja Ivan Ereiz pozdravio nazočne goste, predstavljače Monografije i požeškog biskupa Antuna Škvorčevića i istaknuo kako je prošlo šest godina od prvog izdanja Monografije te je koncem minule godine o spomenu 25. obljetnice osnutka i uspostave Požeške biskupije izdano drugo dopunjeno izdanje. Zatim je ravnatelj Muzeja najavio izlagače: dr. sc. Mirjanu Repanić Braun, s Instituta za povijest umjetnosti; Biserku Rauter Plančić, dugogodišnju ravnateljicu Moderne galerije u Zagrebu; prepošta Stolnog kaptola Ivicu Žuljevića, urednika Monografije.

Biserka Rauter Plančić progovorila je o nastanku drugog izdanja Monografije ''Dijecezanski muzej i Riznice požeške katedrale'', spomenuvši autore tekstova: Mirjanu Repanić Braun s prilogom ''Zbirka sakralne umjetnosti'', Arijanu Koprčinu s prilogom ''Liturgijski predmeti od metala'' i Ivanku Reberski s prilogom za Zbirku moderne i suvremene likovne umjetnosti te autora fotografija Gorana Vranića. Istaknula je potom nastojanja požeškog biskupa Antuna Škvorčevića da osnuje Dijecezanski muzej i prikupi muzejske predmete i umjetnine koji su izvan liturgijske uporabe kao neporeciva svjedočanstva duhovnog identiteta ljudi na prostoru Požeške biskupije. Dodala je kako je ova monografija publicirana u okviru serije ''Ars sacra Dioecesis Poseganae'', kojoj je cilj otkriti javnosti umjetničke vrijednosti u Požeškoj biskupiji.

Zatim je Mirjana Repanić Braun podsjetila na listopad 2016. i otvorenje Dijecezanskog muzeja u Požegi te njegov fundus, koji uključuje sakralnu baštinu iz Muzeja i Riznice požeške katedrale. Osvrnula se na naslovnu stranicu koju resi posebno vrijedna slika Andrea Pozza Bogorodica s Djetetom, koja tvori jedinstvo sa slikom sv. Franje Ksaverskog istog autora. Tijekom svog izlaganja Repanić Braun izdvojila je najvažnija umjetnička djela porijeklom iz župa Požeške biskupije koje su dospjele u Dijecezanski muzej tijekom posljednjih šest godina te kratko progovorila o svakome od njih. U drugom dijelu izlaganja istaknula je pojedine kipove, napose one koji su restaurirani od 2016. godine. Govoreći o riznici požeške katedrale kazala je kako svi ti liturgijski predmeti od metala i tekstila govore svojim jezikom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka. 

Zatim je svoje izlaganje nastavila Biserka Rauter Plančić, prikazujući Zbirku moderne i suvremene umjetnosti u požeškom Dijecezanskom muzeju. Istaknula je važnost brojnih donacija od 2016. godine sve do danas, među kojima se nalaze djela Šime Perića, Gabriela Jurkića, Branka Šenoe i Ivana Lackovića Croate. Također je kazala kako je zbirka obogaćena djelima akademika Zlatka Kesera i Đure Sedera, Fadila Vejzovića, Tomislava Buntaka, Ratka Janjića Joba, Stjepana Gračana, Eugena Kokota, Kuzme Kovačića te slavonskim umjetnicima poput Franje Molnara, Zdravka Ćosića i Predraga Gola. Predstavljanje Monografije zaključila je podatkom da je Zbirka moderne i suvremene umjetnosti od prošlog izdanja obogaćena s više od stotinu i pedeset umjetničkih radova te je u ovoj Monografiji opisano i reproducirano ukupno 350 umjetnina moderne i suvremene umjetnosti. 

Potom je prepošt požeškoga Stolnog kaptola Ivica Žuljević pojasnio tehničke elemente Monografije. Spomenuo je kako Monografija sadrži proslov biskupa Antuna Škvorčevića pod nazivom ''Od zamisli do ostvarenja Dijecezanskog muzeja i katedralne Riznice u Požegi'', koji je napisan na hrvatskom i engleskom jeziku, te svakom čitatelju odmah na početku knjige daje detaljan uvod u bogatstvo Dijecezanskog muzeja Požeške biskupije. Zatim je tekst prof. Marija Beusana iz Zagreba, koji je prikazao prostorno-oblikovnu koncepciju, odnosno uređenje Muzeja, a jednako  tako i interijera Riznice požeške katedrale. Nižu se zatim Zbirke sakralne baštine, koje su podijeljene u izabrana djela iz slikarstva, kiparstva, liturgijskih predmeta od metala i liturgijskog ruha, a obradili su ih Mirjana Repanić Braun, Arijana Koprčina i Jelena Ivoš. Zatim slijedi Zbirka moderne i suvremene umjetnosti koju je obradila Ivanka Reberski i Biserka Rauter Plančić te slijedi Riznica požeške katedrale u kojoj se nalaze liturgijski predmeti od metala, liturgijsko ruho i knjige u razdoblju od 15. stoljeća do danas. Kazao je kako na kraju slijedi Katalog Muzeja i Riznice. Istaknuo je kako je Knjiga drugo dopunjeno izdanje te petnaesta u nizu knjiga pod nazivom ''Bibliotheca ars sacra Dioecesis Poseganae''. Svi tekstovi imaju prijevod sažetka na engleski jezik, te popis literature koju su stručnjaci koristili za obradu i pisanje. Fotografije predmeta u Katalogu učinio je Goran Vranić, a grafičko oblikovanje Marijan Pavelić. Knjiga ima 460 stranica, ispunjena je vrijednim tekstom i brojnim izabranim fotografijama vrijednih predmeta iz Dijecezanskog muzeja Požeške biskupije. 

Biskup Antun zaključio je predstavljanje svojim nastupom u kojem je kazao nazočnima: ''Želio bih s vama podijeliti radost što smo u suradnji s više crkvenih i društvenih djelatnika uspjeli sakupiti značajan dio pokretne sakralne baštine iz župa Požeške biskupije izvan liturgijske uporabe, stručnim je restauratorskim postupcima obnoviti te u Dijecezanskom muzeju poslagati i predstaviti javnosti mozaik našega duhovnog identiteta u njegovu kontinuitetu od 15. stoljeća do danas. Po njemu, naime, u zajednici europskih naroda, izloženi suvremenim ideološkim i drugim mijenama, imamo priliku iščitavati tko su nam bili pređi u svom posebnom duhovnom identitetu, kako bismo na temelju toga gradili svoju sadašnjost u Crkvi i društvu, uspostavljali dijalog s drugima i drugačijima te se međusobno obogaćivali. Od velikog je to značenja napose za mlade ljude, učenike katoličkih i drugih škola, u njihovu nastojanjima oko izgradnje vlastitog identiteta. Toj svrsi na svoj način služi i izložena zbirka predmeta moderne i suvremene hrvatske umjetnosti u Dijecezanskom muzeju.

I ovom prigodom od srca zahvaljujem svima koji su nam na različite načine pomagali da spomenutu baštinu izložimo u Dijecezanskom muzeju. Medu njima je i dvoje preminulih autora: arhitekt prof. Mario Beusan, po čijem je konceptu postavljena izložba, te prof. Jelena Ivoš, stručnjak za liturgijski tekstil. No, danas zaslužuju posebnu zahvalu svi oni koji su svojim marom omogućili da u godini spomena 25. obljetnice utemeljenja i uspostave Požeške biskupije ugleda svjetlo dana i drugo dopunjeno izdanje knjige 'Dijecezanski muzej u Požegi i Riznica požeške katedrale', koja daje uvid u navedenu dragocjenu baštinu. Kako ste čuli, riječ je ponajprije o dvjema damama: gđi Mirjani Repanić Braun i gđi Biserki Rauter Plančić. One su stručnom obradom predmeta koji su u novije vrijeme pristigli u Muzej i pisanim tekstovima te uredničkim zahvatima zajedno s urednikom preč. Ivicom Žuljevićem, prepoštom požeškoga Stolnog kaptola kojem je povjerena briga za Muzej, u spomenutu knjigu ukoričile ne samo svoje znanje nego i veliku ljubav i požrtvovnost da što širi krug čitatelja može biti dionikom povijesti duha i snage vjere koja zrači iz prikazane povijesno kulturne baštine. Ujedno im srdačno zahvaljujem što su nam danas svojim izlaganjima približili sadržaj novog izdanja knjige. Neka im Bog uzvrati za uloženi trud, a sve čitatelje obdari svojim svjetlom. Zahvalu dugujemo i svima vama koji ste nam iskazali pažnju svojim prisustvom na njezinu predstavljanju, mladim glazbenicima koji su zajedno sa svojim mentorima taj čin obogatili muziciranjem, a vlč. Ivanu Ereizu, novom ravnatelju Dijecezanskog muzeja, za vođenje programa. I na kraju još jedno: i ovom prigodom bilo nam je lijepo s vama. Od srca vam hvala!'' zaključio je govor biskup Antun. Program predstavljanja knjige završio je glazbenom točkom skladbom Milana Prebande, pod nazivom ''Kiša'', u izvedbi učenice Mije Raguž uz klavirsku pratnju Andreja Šepera.