Svetkovina svetog Jakova proslavljena u Šibeniku
Svetkovina svetog Jakova u Šibeniku proslavljena je svečanim misnim slavljem u katedrali svetog Jakova.
Svetu Misu predslavio je šibenski biskup Tomislav Rogić koji je obilježio i sedam godina biskupske službe u Šibeniku. Uz svećenike koncelebrante, misu je suslavio i umirovljeni šibenski biskup biskup Ante Ivas. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem prof. Jelene Mikulandre. Za orguljama je bio Andro Čalo.
U homiliji je biskup Rogić kazao da svetkovina sv. Jakova o 725. godišnjici uspostave Šibenske biskupije poziva gledati povijest, minula vremena, godine, desetljeća i stoljeća očima vjere prepoznajući tragove Božjeg djelovanja, prisutnosti, udijeljenih milosti kroz događaje i preko ljudi koji su bili dio Božjega plana.
„Toliko toga dano nam je odozgo i ne bi se zbilo da nije bila Božja volja. Bilo je kušnji i nevolja koje je trebalo istrajati, bilo je križeva koje je trebalo nositi, bilo je blagoslova koji su darovani odozgo, nakon što su minule nevolje. Blagoslova izrečenih, blagoslova izmoljenih, blagoslova dugo čekanih, blagoslova koji i danas jesu izvor radosti, nade, utjehe i temelj vjere koja živi i svjedoči“, poručio je propovjednik.
Rekao je da se čini kao da se u ljepoti katedrale oslikavaju milosti i molitve tolikih stoljeća, tolikih generacija koje su svetu vjeru prenosile. „Želimo zahvaliti Bogu za sve primljene darove, milosti, prevladane nevolje, ostvarene planove, za opstojnost u vjeri kroz sva ta stoljeća i želimo nastaviti graditi zajedništvo vjere današnjih generacija naše Šibenske biskupije. Neka ova Godina zahvalnosti svakoga potakne na rast u vjeri i zahvalnosti, na prepoznavanje darova Božjih u našim životima, u povijesti našega Hrvatskog naroda, u našoj Šibenskoj biskupiji. Kako to zvuči kad se krenu listati stranice povijesti samo ovih posljednjih, 25 godina: više od 125 različitih blagoslova koji ostadoše zapisani, od kamena temeljaca za obnovu porušenih ili gradnju posve novih crkava do blagoslova obnovljenih zdanja i posveta oltara“, poručio je šibenski biskup te nabrojao neke od značajnijih događaja.
U nastavku homilije osvrnuo se na misna čitanja. Poručio je da danas svima treba jasnoća Jakovljeve vjere kojom prianja uz Krista. „Ni sveti Jakov ne razumije sve iz prve. To nam svjedoči Evanđelje. Ali sveti Jakov i apostoli, snagom Duha Božjega kojeg su primili po uskrsnuću, slijedit će Kristove stope, piti njegov kalež, dijeliti njegovu sudbinu: služenja i žrtve. Neće iznevjeriti svoga Spasitelja i Božju ljubav, nego će mijenjati svoje stavove. Neće razmišljati više logikom ovoga svijeta, nego će prihvatiti „logiku“, principe Kraljevstva Božjega. Zato će piti iz njegove čaše muke, trpljenja, snagom Uskrsnuća jer znaju da to nije kraj“, kazao je biskup Rogić.
Dodao je da se tu i danas vodi borba. „Kojom ćemo logikom živjeti, koja ćemo pravila usvojiti: zakonitosti po kojima živi ovaj svijet ili ćemo snagom vjere unositi u ovaj svijet načela Kraljevstva Božjega, očitovanje ljubavi Božje koja je u svome Sinu pokazala snagu ljubavi koja se žrtvuje do kraja i pobjeđuje svako zlo i sebičnost“, rekao je mons. Rogić.
Poručio je da je apostole i sv. Jakova nosila snaga vjere u Božju pobjedu ljubavi i dobrote, ma kakve ih strahote okruživale. „Snagom vjere nadvladali su apsurde mržnje i zla kroz koje su morali prolaziti. Nisu se zbog toga razočarali u Bogu, nego su vjerovali da samo s Njim sve to mogu nadvladati. Vjerovali su da zlo i nevolje kroz koje prolaze imaju svoj kraj, jednom moraju proći, a da ono što ih čeka: uskrsnuće – život s Bogom – ostaje zauvijek i ne može više biti ugrožen nikakvom nevoljom“, ustvrdio je propovjednik.
Zamolio je sv. Jakova da moli za kršćane današnjeg vremena da pred novim izazovima, kušnjama, varljivim ponudama svijeta znaju sačuvati vjeru u Boga jedinoga, Krista Spasitelja uskrsloga i Duha Svetoga: Božju ljubav, snagu i mudrost, životvorca.
„Isprosi nam sv. Jakove, da i mi budemo zagledani u obećanu besmrtnost, vječni život s Bogom kao konačni cilj našega života. Svojim zagovorom posreduj snagu ljubavi koja prihvaća žrtvu i daruje sebe za Boga i svoje bližnje snagom Kristove ljubavi koja s križa obasjava svijet. Neka se to pretoči u naše živote, naše obitelji, naš narod i cijeli svijet! Da to svjedočanstvo današnje Crkve, naroda Božjeg, bude vidljivi znak Božjeg djelovanja i naviještanja Radosne vijesti“, zaključio je biskup Rogić homiliju.