Vjernici Sisačke biskupije na Misi u Rimu
Četvrti dan hodočašća Sisačke biskupije u Rim.
Četvrtog dana hodočašća vjernika Sisačke biskupije u Rim, u subotu 5. studenoga, biskup Vlado Košić slavio je Misu u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima. Uz svećenike na hodočašću, koncelebrirali su i rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima, Marko Đurin, zajedno sa svećenicima koji su na studiju u Rimu, a smješteni su u Zavodu.
U homiliji, biskup se osvrnuo na pročitanu Božju riječ iz Druge poslanice svetog Pavla Timoteju te Evanđelje po Mateju koje donosi prispodobu o Kraljevstvu Božjem. Na rastanku s Vječnim Gradom dao je i presjek ovog hodočašća.
''Puno smo toga vidjeli, pomolili se na grobu sv. Petra apostola u vatikanskoj bazilici sv. Petra; obišli crkvu Svete Marije Velike, gdje je svoju Mladu misu 1930. slavio naš bl. Alojzije Stepinac; pomolili se na grobu sv. Kvirina, sisačkog biskupa i mučenika, našeg zaštitnika, u crkvi Svete Marije preko Tibera; jučer smo slavili svetu Misu na grobu sluge Božjega, brata Bonifacija Ivana Pavletića, na 125.godišnjicu njegove smrti, što je bio glavni cilj našega hodočašća, i sada zaključujemo svoj put'', kazao je biskup.
Istaknuo je i kako je lijepo što imamo hrvatsku crkvu u Rimu.
''Ovaj Zavod i crkva imaju svoju povijest kroz više stoljeća, a središte su hrvatske kolonije u Rimu. Ovu je crkvu sagradio papa Siksto V., rodom Dalmatinac, možda zato nama toliko naklon, 1589. godine. Zanimljivo je kako je upravo Zavod, tj. prije Kaptol sv. Jeronima, doista najvažnija hrvatska ustanova izvan Hrvatske, što je potvrdilo najviše sudište Svete Stolice, Sveta Rota, iz 1656., naime presudom da na njega imaju pravo svećenici iz Hrvatske, Dalmacije, Bosne i Slavonije. O tome postoji i zemljovid iz tog vremena, a koji prikazuje sve naše hrvatske zemlje iz kojih svećenici i danas imaju pravo na boravak ovdje'', rekao je.
Biskup je podsjetio kako se prije dvije godine, posebno u Dalmaciji, ali i u čitavoj Hrvatskoj, slavila Jeronimova godina, jer ovaj je svetac umro 420. god., i 2020. prošlo je 16 punih stoljeća od njegova odlaska.
''Ipak, toliko nas je sve zadužio da se njegov prijevod Biblije smatrao službenim u Crkvi sve do Drugog vatikanskog sabora, tj. do 15 stoljeća. Poznata je njegova rečenica: 'Tko ne pozna Pisma, ne poznaje ni Krista!' Veliki ljubitelj Riječi Božje, prevoditelj Biblije na latinski, poliglot i naš sveti zaštitnik primjer nam je velike ljubavi prema Svetom pismu. Neka i nas zagovara njegova nazočnost i hrani njegova ljubav'', istaknuo je.
Biskup je rekao i kako u ovom Zavodu stanuju svećenici koji studiraju svete znanosti, iz svih hrvatskih biskupija, pa tako dvojica iz Sisačke: Hrvoje Zovko i Marin Mlađenović. Na kraju, pozvao je na molitvu za njih i za sve svećenike, pitomce ovog Zavoda, kao i rektora Marka Đurina i njegove suradnike, da ova ustanova nastavi davati dobre svećenike, stručnjake, buduće profesore i dobre pastoralne radnike, vjerojatno i mnoge buduće biskupe i ljude Crkve.
Tijekom dana hodočasnici su u prijepodnevnim satima posjetili bazliku sv. Ivana Lateranskog te baziliku sv. Pavla izvan zidina, a zatim su se uputili u Vatikan u kojem su posjetili Trg i baziliku sv. Petra te kupolu bazilike. U popodnevnim satima posjetili su i rimske znamenitosti: Anđeosku tvrđavu i most, Palaču pravde, Trg Navona, Panteon, crkvu sv. Ignacija, Fontanu di Trevi i Španjolski trg.
Ranije istoga dana biskup Košić posjetio je u generalnoj kući Mala braće u Rimu Siščanina, fra Darka Teperta, generalnog tajnika za formaciju i studije Reda. U biskupovoj pratnji bio je dr. Domagoj Mosler, ravnatelj Biskupijske zaklade ''Fra Bonifacije Ivan Pavletić'', a biskup se tom prilikom susreo i s fra Massimom Fusarellijem, generalnim ministrom Reda manje braće, izvijestio je Tiskovni ured Sisačke biskupije.
