Vjernici Zagrebačke nadbiskupije 289. put hodočastili Majci Božjoj Bistričkoj
Tradicionalno 289. zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj i hodočašće mladih održano je pod geslom: 'O, pomozi palom svijetu koji želi ozdravljenje'.
Svečano euharistijsko slavlje u ckrvi na otvorenom predslavio je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački.
Govoreći o geslu ovogodišnjeg hodočašća: 'O, pomozi palom svijetu koji želi ozdravljenje!', kardinal je rekao da je u toj molbi sadržano mnogo nakana koje se prepoznaju u našim potrebama, ali sve njih obuhvaća čežnja za zdravim srcem, za darom milosti, za plodovima Božjeg Duha. Jedan je od njih opraštanje, oslobađanje, darivanje slobode.
– Ako ne želim vidjeti bol i nepravdu koju sam nanio drugomu, ostajem zarobljen u bešćutnosti; sama sebe osuđujem na tugu sebičnosti. Ako pak ne želim oprostiti, prihvaćam biti okovan, odbijajući radost milosti. Gospodin nas uči da Bog oslobađa velikodušno i bezmjerno, jer pravednost nije dostatna za preobrazbu čovjeka, za njegovo preporođenje, za novo srce. Za to je potrebno prihvaćanje dara sućuti, milosrđa i smilovanja – rekao je nadbiskup.
Istaknuvši kako sadašnje izvanjske okolnosti ograničavanja ostavljaju tragove u našoj nutrini i odražavaju se na našim međusobnim odnosima, kardinal je spomenuo 'razne nesigurnosti i tjeskobe, ograničavanja tjelesne blizine i zajedništva, sputanost u komunikaciji, zbunjenost nejasnim i nedosljednim tumačenjima tih pojava.
– Nedvojbeno je da sve to za sobom povlači stavove koji stvaraju napetosti u pojedincima i zajednicama, i koji odražavaju nerazborite pristupe, jer se čini da je, bez stvarnih oslonaca izgrađenih traženjem i iznošenjem istine, sve moguće; da izgleda kako svako odbijanje i prihvaćanje ima svoje opravdanje. Posljedica je toga duboko nepovjerenje, do kojega je nekima očito jako stalo, jer se time otvaraju široki prostori manipulacije i postizanja interesa koji su daleko od dobra čovjeka i društva – naglasio je.
No, gledajući s druge strane, sva ta iskustva mogu pomoći u prepoznavanju istinskih darova i vrijednosti. Ona u nama bude čežnju za slobodom, pomažu boljem uočavanju darovanosti bližnjih, razotkrivaju nestalnost prolaznoga i osvjetljuju istinu da nijedan zemaljski cilj ne ispunja čovjeka, niti mu pruža zadnji razlog postojanja, traženja, trpljenja i ljubavi, rekao je kardinal Bozanić.
Obraćajući se Zagrepčankama i Zagrepčanima, mladim vjernicima, kardinal je rekao kako u vremenskom odmaku od gotovo šest mjeseci vidimo da je, zbog pandemije i naročito zbog potresa, poremećen redoviti ritam crkvenog života i pastoralnog djelovanja u nadbiskupiji.
– Karitativnim zauzimanjem nastojali samo i nastojimo ublažiti muke ljudi čiji su domovi stradali. Sljedećih će se dana u župama, u: Granešini, Markuševcu i Čučerju, koje, zbog oštećenja, ne mogu slaviti i moliti u svojim župnim crkvama podići i oblikovati privremeni prostori koji će ublažiti posljedice potresa i omogućiti vjernicima da mogu slaviti sveta otajstva. I druge su župne zajednice suočene s teškoćama, a neke su već uspjele dijelom popraviti porušeno – istaknuo je.
Posebno se osvrnuo na, u potresu stradalu, katedralu.
– Svakodnevno osjećamo koliko vjernicima nedostaje molitva i slavlja u zagrljaju te naše nadbiskupijske crkve-majke. Proteklih mjeseci nismo mirovali. Sada se nalazimo pred početkom postavljanja skele koja bi osigurala građevinu i omogućila sustavniji pristup za planiranje koraka obnove za koju moramo imati strpljenja i ustrajnosti. Znamo da zagrebačka katedrala nije tek jedna građevina među tolikim stradalima. Osjećamo da nam je ranjeno srce u kojemu se zrcali naš vjerski kršćanski život, ali i snaga onih prisutnosti koje su neizostavne za hrvatski identitet – rekao je kardinal i povjerio obnovu katedrale zagovoru Majke Božje Bistričke te blaženomu Alojziju Stepincu.
Hodočašće je završilo zajedničkim oprostom na prostoru crkve bl. Alojzija Stepinca na otvorenom.