Započeo je Međunarodni znanstveni skup 'Probuditi kreativnost. Izazovi učenja i poučavanja u kontekstu pandemije i migracija'

U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Teološkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i Katedre za religioznu pedagogiju i vjeronaučnu didaktiku Sveučilišta u Passau, započeo je u petak 10. rujna, na KBF-u u Splitu, međunarodni znanstveni skup o temi 'Probuditi kreativnost. Izazovi učenja i poučavanja u kontekstu pandemije i migracija'.

U ime organizacijskog odbora simpozija, nazočnima se obratila prof. dr. Jadranka Garmaz pozdravivši nazočnoga mons. dr. Dražena Kutlešu, velikog kancelara KBF-a u Splitu i splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora, potom dr. fra Marka Mršu, vicekancelara KBF-a u Splitu i provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, prof. dr. Gorana Karduma, prorektora za nastavu Sveučilišta u Splitu, prof. dr. Mladena Parlova, dekana KBF-a u Splitu, prof. dr. Janeza Vodičara, dekana Teološkog fakulteta u Ljubljani, virtualno prisutnoga prof. dr. Hansa Mendla, voditelja teološkog odjela Sveučilišta u Passau, nazočne predavače i slušatelje.

- Ovaj simpozij, na kojem se okupljaju pročelnici ili članovi deset katedri religijske pedagogije i katehetike s različitih teoloških fakulteta u zemlji i inozemstvu, kao i s drugih katedri teologije i filozofije, želi otvoriti prostor za dijalog, suradnju, razmjenu mišljenja i nadasve za razmjenu istraživanja na temu odgoja, učenja i poučavanja vjere i kvalitete života u vrijeme pandemije i migracija - kazala je prof. Garmaz.

Pozdravivši nazočne, prof. dr. Mladen Parlov, dekan KBF-a u Splitu naglasio je da je pandemija koronavirusa dovela u pitanje suvremeni način življenja te je istodobno izazvala nemir, nesigurnost i strah kod milijuna, odnosno milijardi ljudi.

– No, s druge strane, za nas kršćane pandemija je također jedan od znakova vremena koje moramo znati iščitati te u njima prepoznati i poruku koju nam šalje Gospodin Bog. A Njegova je riječ i obećanje da nas ne će napustiti, da je s nama u sve dane do svršetka svijeta – kazao je dr. Parlov zahvalivši organizatorima te Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Splitu za potporu u organizaciji skupa.

Na kraju je svoju riječ uputio mons. dr. Dražen Kutleša, veliki kancelar KBF-a u Splitu. Pozdravivši sve sudionike skupa, kao i sve nazočne, mons. Kutleša podsjetio je na tri razloga zašto se čovjek bavi znanošću, a koja je već Aristotel uočio: najvažniji je istina, potom moralno djelovanje i onda tek moć ili sposobnost napraviti stvari, tj. tehnika (primijenjena znanost / STEM). Moderni je svijet izokrenuo te vrijednosti i okrenuo Aristotela naglavačke, naglasio je mons. Kutleša. Navodeći misao C. S. Lewisa iz djela 'Ukidanje čovjeka', kojom je proniknuo u bit suvremene civilizacije, kazao je kako postoji nešto što ujedinjuje magiju i primijenjenu znanost (tehnologiju), dok ih odvaja od 'mudrosti' ranijih godina drevnih stoljeća.

– Za stare mudrace glavni problem ljudskog života bio je kako prilagoditi dušu objektivnoj stvarnosti, a rješenje su: mudrost, samodisciplina i krjepost. Za moderno vrijeme glavni je problem kako stvarnost prilagoditi željama čovjeka, a rješenje je tehnika – kazao je Kutleša. 

Osvrnuvši se na temu skupa, dr. Kutleša naglasio je da 'probuditi kreativnost' sugerira nekoliko važnih spoznaja. Kreativnost je već prisutna u čovjeku kojega je Bog stvorio na svoju sliku i priliku te mu povjerio brigu za cijeli svijet.

Znanstvena zajednica i društvo u cjelini u potrazi je za rješenjem za svjetsku krizu izazvanu pandemijom koronavirusa Covid-19. Stručnjaci u društvenim i humanističkim znanostima istražuju pojave i društvene posljedice šoka koji je svijet doživio, posebno u području obrazovanja koje je doživjelo tehnološku transformaciju bez presedana.

Pored pandemije, ekonomske, društvene i političke migracije stanovništva paralelno mijenjaju društvenu strukturu Europe. Jesmo li spremni na zajedništvo u kriznim vremenima? Hoće li ova kriza biti prolazna, nakon čega ćemo se vratiti 'normalnom' životu? Kako će se ova kriza odraziti na procese učenja i podučavanje te pastoralnu ulogu Crkve? Samo su neka od pitanja na koja će nastojati odgovoriti 29 stručnjaka iz šest zemalja: Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Austrije, Njemačke. Skup je otvoren za javnost, a održava se uz poštovanje epidemioloških preporuka.