Borba protiv vjerski motiviranog nasilja - globalni izazov
Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja na temelju vjere ili uvjerenja.
Vjerski motivirano nasilje predstavlja jedan od najopasnijih oblika kršenja ljudskih prava u suvremenom svijetu. Unatoč globalnim naporima da se osigura sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja, brojni pojedinci i zajednice i dalje su suočeni s progonom, diskriminacijom i nasiljem zbog svojih religijskih ili svjetonazorskih uvjerenja. Prepoznajući ozbiljnost ovog problema, Ujedinjeni narodi (UN) su 2019. godine proglasili 22. kolovoza Međunarodnim danom sjećanja na žrtve nasilja na temelju vjeroispovijesti ili uvjerenja. Na ovaj dan sjećanja, glavni tajnik UN-a, António Guterres, poslao je hitan apel međunarodnoj zajednici, naglašavajući potrebu za hitnom akcijom protiv ove "pošasti". U svojoj poruci, Guterres je istaknuo važnost zaštite ljudi i sakralnih mjesta te je pozvao vlade širom svijeta da poduzmu konkretne mjere kako bi se suzbio svaki oblik spomenutog nasilja.
Guterres je apelirao na vlade da donesu opsežne protudiskriminacijske zakone koji bi osigurali zaštitu svih pojedinaca bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenja. Prema podacima organizacije Pew Research Center, više od 26% svjetske populacije živi u zemljama s visokim ili vrlo visokim ograničenjima vjerske slobode. Ovo ukazuje na nužnost jačanja zakonskih okvira koji će omogućiti učinkovitu borbu protiv diskriminacije i nasilja temeljenog na vjeri.
Pored zakonodavnih mjera, Guterres je naglasio važnost ulaganja u obrazovne inicijative koje promiču uključivanje i jednakopravnost. Obrazovanje igra ključnu ulogu u suzbijanju predrasuda i mržnje, a istraživanja pokazuju da obrazovni programi koji promiču međukulturalno razumijevanje mogu značajno smanjiti netrpeljivost i nasilje. Jedan od ključnih izazova u borbi protiv vjerski motiviranog nasilja je suzbijanje govora mržnje na internetu. Internet, kao globalna platforma za komunikaciju, često se koristi za širenje mržnje i netrpeljivosti. Guterres je stoga pozvao digitalne platforme da razviju smjernice koje su u skladu s međunarodnim normama o ljudskim pravima. Prema izvještaju UN-a, govor mržnje na društvenim mrežama značajno doprinosi porastu nasilja protiv vjerskih manjina, što zahtijeva hitnu i koordiniranu reakciju međunarodne zajednice.
Guterresov apel za nenasilje odražava duboku potrebu za globalnom suradnjom u borbi protiv mržnje i netrpeljivosti. „Moramo surađivati, kako bismo se suprotstavili napadu mržnje i poticali snošljivost, uzajamno razumijevanje i uvažavanje“, poručio je Guterres, ističući važnost kolektivnog napora u stvaranju društva u kojemu svaki čovjek može živjeti slobodan od straha, stigmatizacije i progona.
Ova poruka dolazi u vrijeme kada svijet svjedoči porastu vjerskog nasilja u mnogim dijelovima svijeta. U posljednjih deset godina, broj napada na vjerske zajednice značajno je porastao, uključujući nasilje nad kršćanima na Bliskom Istoku, muslimanima u Mjanmaru i Indiji te Židovima u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.
*Cilj otvaranja naše rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega djeca, samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu te kako smo ravnopravni u različitosti jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru, na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima, npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.
