Briga o djeci ispred karijere

Briga o djeci ispred karijere

Svjedočanstvo mlade majke koja s obitelji živi na selu.

Autor
Laudato
Fotograf
Pexels
Objavljeno:
 
30.06.2023 15:13

 

Razgovarali smo s L. P., suprugom i majkom troje predškolske djece, inače magistrom struke koja je odgoj svoje djece stavila ispred posla. Za naš portal govorila je o životu na selu, podizanju obitelji i izazovima s kojima se kao majka i žena susreće u svakodnevnom životu.

– Živimo u zabačenom dijelu šire okolice Duge Rese. Život na selu ima svoje prednosti i mane, kao i sve ostalo. Djeca veći dio vremena provode u prirodi, okružena šumama, rijekama i domaćim životinjama, što pozitivno utječe na njihovo opće zdravlje i snalažljivost u različitim životnim okolnostima u kojima se današnja djeca teže snalaze. Primjerice, prepoznaju više vrsta biljaka nego prosječna odrasla osoba, znaju kako naložiti vatru, kako pomusti kravu.

Smatra kako je odluka da s obitelji živi na selu jako dobra i pozitivna. Ipak, postoje i neke poteškoće s kojima se valja suočiti.

– Kao majka koja je odlučila ostati kod kuće dok ima predškolsku djecu, susrećem se s nekim specifičnim problemima, kao što je nevjerica ("Tolike škole, a ostala je kod kuće"), problem integracije djece među vršnjake (ne polaze vrtić, a sela više nisu puna djece kao što je bilo prije 20-ak godina). Iako je ostanak kod kuće s djecom po mom mišljenju nešto vrlo pozitivno (djeca ne proživljavaju traumu odvajanja u ranoj dobi kad majka započinje raditi; obitelj je ta koja najviše utječe na to na koji će se način dijete formirati kao osoba; ako je obitelj zdrava, obiteljsko ozračje najpovoljnije je mjesto za odrastanje), s druge strane postoje i poteškoće (integracija djece među vršnjake, ženina financijska nesamostalnost, visoki zahtjevi odgoja koji uglavnom padaju na leđa majke).

S nama je podijelila i svoj pogled na uloge oca i majke u obitelji.

– Što se tiče uloge oca i majke u obitelji, sviđa mi se model obitelji gdje se otac brine da sagradi kuću, a žena da ju učini domom, iako smatram da je takav model danas teško ostvariv, što zbog političko-gospodarskih razloga (rijetko koji muškarac može sam financirati dostojanstven život obitelji), što zbog zahtjeva društva koji nam se nameću (države žele odgajati djecu od rođenja, pa se ženi nameće da je biti financijski ovisna najveći oblik ropstva današnjice), što zbog nekakvih unutarnjih razloga (današnje žene rijetko su dovoljno zrele za sve izazove koje se pred nas stavljaju). Drugim riječima, volim patrijarhalni sustav, no da bi on mogao funkcionirati, trebale bi se posložiti razne okolnosti, od psiholoških datosti dvoje pojedinaca koji ulaze u brak, preko društvenih do gospodarsko-političkih.

Iako danas živi ispunjenim i sretnim obiteljskim životom, ova mlada majka u mladosti je doživjela i neka vrlo negativna, štoviše zastrašujuća iskustva.

– Negativna iskustva s muškarcima sam imala. Od obiteljskoga nasilja u djetinjstvu (otac s PTSP-om) do seksualnih zlostavljanja u mladenaštvu od strane stranaca. S obzirom na proživljena negativna iskustva, osjećam li se sigurna u svijetu? Mislim da se nitko u svijetu u kojem živimo ne može osjećati sigurno. No, ne dopuštam da me kroz život prati strah od nečega što bi moglo biti. Svakako, više strepim za budućnost ženske djece.

S obzirom na sve što je doživjela i preživjela, zanimalo nas je i što misli o položaju žena u današnjem svijetu te kako gleda na ženska prava.

– Da su žene stavljene u podređeni položaj u odnosu na muškarce, ne bih rekla, barem ne u našem podneblju. U nekima smo, po meni, i favorizirane. U nekima se ne bismo trebale uspoređivati s muškarcima (nikad ne ću cijepati drva bolje nego moj muž niti popravljati kvar na automobilu kao on, i nemam potrebe za tim dok imam njega). Ono gdje žene lošije prođu nego muškarci smatram da je na području tjelesnoga i seksualnoga nasilja i na području zamjeranja za neke krive postupke (ovo drugo više je stvar društvenoga mentaliteta nego neuređenosti države oko ženskih prava). Smatram da je hvalevrijedno govoriti o ženskim pravima i o ženi koja je sama po sebi vrijedna i koja se ne treba trgati da bude ista kao muškarac, jer žena je vrijedna kao žena, ne ako može postizati sve što i muškarac, nego je vrijedna i prekrasna sa svime onim što jest: lijepa, nježna, krotka, puna života. Međutim, treba pripaziti da iz toga govora ne nastane lakrdijaštvo.

*Cilj otvaranja naše nove rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu, te kako smo ravnopravni u različitosti, jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike:

Još iz rubrike: Različiti. Svoji. Jednaki.