Crkva sv. Antuna Padovanskog na Sv. Duhu dobiva status manje bazilike

U petak 16. rujna 2022. godine, u prostorijama Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, nadbiskup zagrebački, uzoriti kardinal Josip Bozanić, uručio je fra Miljenku Hontiću, provincijalu Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, pristigli dekret Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, o proglašenju manjom bazilikom crkve sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu na Svetom Duhu.

Franjevci konventualci ove godine slave stotu obljetnicu osnutka samostana Svetog Duha te devedeset godina od osnutka župe Sv. Antuna Padovanskoga. Idejni začetnici ideje o proglašenju manjom bazilikom bili su prijašnji gvardijan svetoduškog samostana, fra Tomislav Glavnik, te bivši župnik, fra Roko Bedalov, dok je proces dokumentacije i preuređenje prezbiterija crkve vodio fra Zlatko Vlahek, doktor liturgike.

''U Katoličkoj crkvi bazilikom se nazivaju liturgijski privilegirane crkve. Razlikuju se 'basilicae maiores', npr. pet patrijarhijskih crkava u Rimu, i 'basilicae minores', važne crkve u Rimu i drugdje po svijetu. Počasni naslov 'basilica minor' od druge polovice XVIII. st. dodjeljuje Papa na prijedlog Ordinarija crkvama većega značenja za neki grad i biskupiju. Drago nam je da su naša geografska lokacija, pastoral, kao i povijesni značaj prepoznati i uvaženi. To nam je samo još veći poticaj da se još više dajemo i služimo svome narodu kojemu smo poslani u konkretnom vremenu'', istaknuo je provincijal, fra Miljenko Hontić.

Župa i svetište Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu bit će 25. bazilika u Redu franjevaca konventualaca i 3. u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Datum svečanog misnog slavlja o proglašenju manjom bazilikom crkve Sv. Antuna Padovanskog bit će naknadno objavljen.

Franjevci konventualci u Zagreb su došli 1921. godine nakon progonstva iz Cresa, a samostan koji su podigli uz crkvicu Svetoga Duha 4. listopada 1922. godine, blagoslovio je tadašnji zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Izgradnja crkve Sv. Antuna započela je 1931. godine, u vrijeme obilježavanja 700. obljetnice Svetčeve smrti. Istoimena župa osnovana je 1. siječnja 1932. godine, a prvu svetu Misu u novoj crkvi predslavio je zagrebački nadbiskup koadjutor, danas bl. Alojzije Stepinac. Unutrašnjost crkve dovršena je 1984. godine. Crkvu je posvetio kardinal Franjo Kuharić 24. studenoga 1984.

Crkva je izgrađena prema nacrtu poznatog arhitekta, dr. Jurja Denzlera. Zamišljena je kao trobrodna bazilično monumentalna crkva, spoj baziličnog stila i modernog vala u graditeljstvu. Izvana je sagrađena od grubog kamena. Upravo taj grubi kamen predstavlja dušu hrvatskog naroda, koji je čvrstoćom i žilavošću prkosio nemilosrdnim udarcima povijesti.