Biskup Komarica: 'Prisutna je velika diskriminacija katolika u BiH'

Biskup banjolučki, mons. Franjo Komarica, u nedavnom intervjuu za 'Aid to the Church in Need' (ACN), kojeg prenosi katolički tjednik Nedjelja, govorio je o problemima katolika u Bosni i Hercegovini te je kritizirao nedostatak djelovanja međunarodne zajednice. Kako je objavljeno na službenoj stranici ACN-a, mons. Komarica upitan je zašto je nedavno BiH nazvao 'Apsurdistanom', smiješnom državom. 

– Međunarodna zajednica, posebice Europljani, tolerirali su 'proxy' rat koji se ovdje vodio od 1992. do 1995. Bosna i Hercegovina ima privremeni sustav otkako je rat završio, tako da je sve stalo. Zemljom 'de facto' upravlja međunarodni predstavnik koji nosi titulu visokog predstavnika. Iako je osmi dužnosnik od 1995. preuzeo dužnost, prisutnost predstavnika nije učinila zemlju ustavnom državom. Lokalni političari niti ispunjavaju potrebne preduvjete niti imaju moć transformacije Bosne i Hercegovine u funkcionalnu ustavnu državu – kazao je biskup. 

Pojasnio je kako državu Bosnu i Hercegovinu čine tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Dok Republika Srpska održava čvrste veze s Rusijom, Federacija je pod jakim utjecajem Turske i islamskog svijeta. Treći narod, Hrvati, propada. Jednostavno, ne postoji mjesto koje možemo nazvati domom.  

O diskriminaciji katolika i njihovu iseljavanju iz BiH, banjolučki biskup kazao je kako je ona prisutna u svakom pogledu: političkom, društvenom i ekonomskom. 

– Katolici često imaju problema kad imaju hrvatska imena. Teško im je naći posao. Postoji jedan dio zemlje, zapadna Hercegovina, gdje se manje-više može mirno živjeti. Međutim, katolici i tamo napuštaju zemlju. Hrvati katolici djeluju kao neka vrsta 'ljepila' za Srbe i Bošnjake. Ako ovo ljepilo nestane, tada će se ova dva svijeta – islamski i pravoslavni – sve više udaljavati. To će izazvati još veće nemire – ističe Komarica. 

Aneks 7 Daytonskog sporazuma, koji je trebao nadzirati povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba, nikada nije proveden. Sporazumom je također bilo predviđeno da Bosna i Hercegovina i međunarodna zajednica pruže političku, pravnu i materijalnu podršku onima koji su se vratili. To se u slučaju Hrvata nije dogodilo. 

– U ruci sam držao dokumente na kojima je pisalo: 'Toliko milijuna izdvaja se za prognane Srbe, toliko i toliko za povratak Bošnjaka'. Nakon toga slijedila je jedna rečenica: 'Nema povratka bosanskih Hrvata'. To znači da od njih ne primamo ništa – naglasio je uz ostalo biskup Komarica. 

Kako su na kraju naveli iz Papinske zaklade 'Pomoć Crkvi u nevolji', koja je na hrvatskom govornom području prepoznata pod njemačkim nazivom 'Kirche in Not', Bosna i Hercegovina i dalje će ostati prioritetna zemlja za ACN u jugoistočnoj Europi. 

– Primarni fokus nam je na omogućavanje potrebnih obnova crkava, samostana i konvikata, kao i župnih kuća. Kontinuitet pastoralne službe osiguravamo opremanjem svećenika vozilima koja su im potrebna za opsluživanje svojih župa – istaknuli su iz ACN-a, dodajući kako redovito financiraju i duhovnu formaciju sjemeništaraca i novaka te su samo u 2021. podržali 48 projekata, podijelivši 738.644,29 eura financijske pomoći.