Biskup Palić: ''Biskupska ređenja bez papinskog mandata ozbiljno ranjavaju jedinstvo Crkve''
Mostarsko-duvanjski biskup upozorio da apostolski mandat nije administrativna formalnost, nego vidljivi znak zajedništva s Petrovim nasljednikom i cijelom Crkvom.
Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić osvrnuo se na biskupska ređenja koja je 1. srpnja u Écôneu u Švicarskoj bez papinskog mandata obavilo Svećeničko bratstvo svetoga Pija X., istaknuvši da takvi postupci ozbiljno ranjavaju jedinstvo Crkve i dovode u pitanje samu narav biskupske službe.
U promišljanju objavljenom na mrežnim stranicama Crkve na kamenu, biskup Palić pojasnio je da apostolski, odnosno papinski mandat nije tek administrativna formalnost, nego vidljivi izraz zajedništva novoga biskupa s Petrovim nasljednikom i cijelim biskupskim zborom. Naglasio je da biskupsko ređenje može biti sakramentalno valjano ako ga podijeli valjano zaređeni biskup, ali može biti i nezakonito kada se obavi bez papinskog odobrenja.
Istaknuo je kako se u ovom slučaju ne radi samo o pitanju crkvenoga prava, nego prije svega o vjernosti ustrojstvu koje je Krist dao svojoj Crkvi. „Nema punoga crkvenog zajedništva bez zajedništva s Papom“, naglasio je biskup, dodajući da se autentična crkvena predaja ne očituje samo u čuvanju liturgijskih oblika, nego i u vjernosti hijerarhijskom zajedništvu s Rimskim prvosvećenikom.
Podsjetio je i na događaje iz 1988. godine, kada je isto Bratstvo u Écôneu bez papinskoga mandata zaredilo četvoricu biskupa. Tada je sveti Ivan Pavao II. upozorio da takav čin teško ranjava jedinstvo Crkve, dok su kasniji pape Benedikt XVI. i Franjo nastojali dijalogom i pomirenjem obnoviti puno zajedništvo, ne dovodeći pritom u pitanje nužnost papinskoga mandata za biskupska ređenja.
Zaključno, biskup Palić pozvao je vjernike na molitvu za jedinstvo Crkve, istaknuvši da je ono Kristov dar, ali i trajna zadaća svih njezinih članova.